Muamer-ef. ZUKORLI?

Srbija nastavlja da minimizira ?to se desilo u Bosni i Hercegovini, na vrhu toga jeste genocid u Srebrenici
Bo?njaci.Net: Veliko interesovanje me?unarodne i dru?tvene javnosti izazvalo je usvajanje Deklaracije o Srebrenci u Srbijanskom parlamentu u gluho doba no?i. Vi ste u ime Islamske zajednice u Srbiji odbacili deklaraciju smatraju?i je neadekvatnom, nesvrsishodnom i nipoda?tavaju?om. Da li je ovo korak naprijed za Srbiju?
ZUKORLI?:?Sada je pitanja da li ?emo biti potpuno strogi ili probati da tra?imo lijepu stvar i tamo gdje je nemogu?e na?i. U svakom slu?aju, ako po?emo pozitivnim odnosom, to bi se moglo definisati kao neuspjeli poku?aj. Ako je zaista postojala iskrena namjera, onda je to neuspjeli poku?aj, u tom kontekstu - to bi moglo da se kvalificira kao neki pozitivan signal a ne kao pozitivan korak, jer tu koraka naprijed nije bilo. Zato ?to je nipodo?tavaju?e prema Bo?njacima voditi raspravu o kvalifikaciji takvog monstruoznog zlo?ina koji se zoveGENOCID.?To je uvrjedljivo! Ho?ete izvinjenje, ho?ete da vam bude opro?teno, a pregovarate kako da se to zove. Te je prije svega, za mene li?no - moralno pitanje; na kraju dao sam sebi za pravo da sa ove pozicije odbijem tu deklaraciju, prije svega u moralnom smislu. Jer u pravnom smislu odbijanje sa ove pozicije nema takakve implikacije, iako sam toga potpuno svjestan. Bez obzira ?to su pravne implikacije ponekada va?ne, ali su primarno moralne, te na kojima ?e se budu?i odnosi graditi i razvijati. Ukoliko smo stro?ijeg odnosa prema toj deklaraciji, onda ?emo kazati da je u pitanju poku?aj da se, u jednom finom obliku zapakuje ne?to ?to ne vrijedi da se zapakuje, a to vrlo konkretno zna?i nastavak minimiziranja svega ?to se desilo u Bosni i Hercegovini, na vrhu toga jeste genocid u Srebrenici. Kada se uzme u obzir ?injenica da su Bo?njaci ?rtve jedanaest genocida i ?injenica da je za svaki sljede?i genocid prvi uslov bio zaborav ili negacija onog prijethodnog, onda stvari alarmantno izgledaju.?

Taoci ministarskih pozicija
Bo?njaci.Net: U ovom kontekstu kako komentari?ete pona?anje bo?nja?kih poslanika u Srbijanskom parlamentu u vezi usvajanja Deklaracije??
ZUKORLI?:?Za mene je to vrlo logi?no, zato ?to je poznato da su dvije politi?ke opcije koje su prisutne u beogradskom parlamentu ustvari u sastavu vladaju?e koalicije, to zna?i da su oni taoci ministarskih pozicija koje njihovi ?efovi imaju. U jednom trenutku je izgledalo da se oni ?estoko bore za pravilnu kvalifikaciju genocida, ali nama li?no koji smo upu?eni u stvari jasno je da je to bilo zeleno svjetlo njihovih partnera na vlasti, zbog politi?kih potreba u Sand?aku, prije svega zbog nastupaju?ih izbora za nacionalni savjet / vije?e. Oni su dobili dozvolu da izgledaju nacionalno, da se prosto bore za Bo?najke, ali na kraju to su sve poni?tili svojim glasanjem. Imali ste recimo g. D?ud?evi?a koji je prije toga rekao?

Zlo?in - GENOCID Ako je zaista postojala iskrena namjera, onda je to neuspjeli poku?aj, u tom kontekstu - to bi moglo da se kvalificira kao neki pozitivan signal a ne kao pozitivan korak, jer tu koraka naprijed nije bilo. Zato ?to je nipodo?tavaju?e prema Bo?njacima voditi raspravu o kvalifikaciji takvog monstruoznog zlo?ina koji se zoveGENOCID.?To je uvrjedljivo! Ho?ete izvinjenje, ho?ete da vam bude opro?teno, a pregovarate kako da se to zove. Bo?njaci - ?rtve jedanaest genocida Ukoliko smo stro?ijeg odnosa prema toj deklaraciji, onda ?emo kazati da je u pitanju poku?aj da se, u jednom finom obliku zapakuje ne?to ?to ne vrijedi da se zapakuje, a to vrlo konkretno zna?i nastavak minimiziranja svega ?to se desilo u Bosni i Hercegovini, na vrhu toga jeste genocid u Srebrenici. Kada se uzme u obzir ?injenica da su Bo?njaci ?rtve jedanaest genocida i ?injenica da je za svaki sljede?i genocid prvi uslov bio zaborav ili negacija onog prijethodnog, onda stvari alarmantno izgledaju.? Stogodi?nja srpska tradicija Ljudska prava u Sand?aku se parmanentno kr?e. Mislim da je neobjekitvno o?ekivati da ?e to brzo prestati zato ?to je to produkt jednog pravnog nasilja i nepravde koja ima tradiciju preko sto godina. Tu prije svega stvari proisti?u iz odnosa vladaju?e garniture u Beogradu, koja permanentno - bez obzira koja politi?ka partija bila dominantna na vlasti, uglavnom se te vlasti ideolo?ki napajaju sa onih programa od Gara?anina, Moljevi?a, ?ubrilovi?a do ?osi?a, ?asni izuzetak je bio Zoran ?in?i?, koji je zbog te ?asti i zavr?io tragi?no.? Klice genocida Drugim rije?ima kada se u nesrbima vidi opasnost za Srbiju, ?ta iz toga proilazi? Pa, mi tu pronalazimo klice genocida, to zna?i da bi najbolje bilo za Srbiju da nema Bo?njaka. Problemi koji nastaju, uzimite prije svega obrazovanje: nisu to samo elegantni oblici kr?enja ljudskih prava i diskriminacije, ve? se tamo brutalno vr?i pokr?tavanje i srbizacija. Kroz svetosavske akademije, ?kolske slave, kroz ud?benike, literaturu, na jedan apsolutno neprimjeren na?in, bilo kroz predstavljanje Gorskog vijenca ili nekog hajduk Stanka, najbrutalnije se udara na vjerska prava muslimana; ona se grde, izvr?u ruglu, i to je ono ?to je u desetoj godini dvadeset i prvog vijeka jako pristuno.? Bo?njacima nevjeruju? Recimo u Novom Pazaru je 70% Bo?njaka, a u policiji ih je svega 30%. I da ne bude zabune, nije to sada neko zate?no stanje, pa hajde ne mo?emo preko no?i da ga promijenimo, nego imamo podatke o upo?ljavanju u politici u posljednje dvije godine. Prije nekoliko sedmice bio je konkurs za upo?ljavanje jedne grupe radnika u Vatrogasnoj slu?bi. Bilo je devet prijavljeno, osam je primljeno, a bilo je prijavljeno osam Srba i jedan Bo?njak, i primljeno je njih osam Srba. Od 52 zaposlenih u ovoj slu?bi, samo su dva Bo?njaka. Zamislite kakav je odnos dr?ave da nam ne vjeruje, da ne mo?emo dr?ati aparate za ga?enje po?ara!? Agresija na Islamsku zajednicu Vjerska prava su do?ivjela svoju kulminaciju u poku?aju agresije na Islamsku zajednicu. Kroz jedno brutalno, nepravedno stvaranje, ili poku?aj stvaranje jednog paralelnog sistema, gdje je demonstrirana diskriminacija, dvojni standardi u odnosu na Islamsku zajednicu i Srpsku pravoslavnu crkvu. To je klju?na razina i mislim da ovo ?to nam se de?ava jeste ka?njavanje Islamske zajednice zato ?to nije prihvatila taj drugorazredni status. Gu?enje privatne inicijative u NP Prvo se moramo prisjetiti Novog Pazara prije 15 godina, da je on pominjan kao jedno ekonomsko ?udo, gdje su vrijedni ljudi u jednom trenutku kada su bili u prilici ostvarili neke rezultate. Ja mislim da je nekim zasmetala ta takva dominacija Novog Pazara u pogledu dr?avne inicijative i dr?avna vlast umjesto da grad sa najja?im kapacitetom privatizacijske svijesti podr?i na tome putu, ovdje se radilo da se ugu?i sva ta privatna inicijativa time ?to su se po?teni biznismeni gu?ili, a ovi drugi prosto podr?avali u korupcijskoj vezi od Kraljeva do Beograda.

da apsolutno ne?e glasati ukoliko se rije? genocid ne pomene u deklaraciji, a onda je glasao. Tako ustvari to je samo jo? jedna potreba da su dvije bo?nja?ke stranke svele cjelokupni svoj politi?ki anga?man i kapacitet, koji je u osnovi trebao biti u interesu Bo?njaka. I nacionalno orijentisan. Sveli su da sve bude podre?eno, uklju?uju?i i Bo?njake u Sand?aku i njihove interese u Beogradu.?

?to gore nesrbima, to bolje Srbima
Bo?njaci.Net: Pro?le godine pod pokroviteljstvom Me?ihata odr?an je forum bo?nja?kih organizacija i donijeta je Deklaracija o kr?enju vjerskih, ali i uop?e prava Bo?njaka u Sand?aku. Vode?e politi?ke partije u Sand?aku nisu podr?ale tekst Deklaracije. Koliko se zaista kr?e ljudska, a posebno vjerska prava Bo?njaka u ovoj zemlji?
ZUKORLI?:?Ljudska prava u Sand?aku se parmanentno kr?e. Mislim da je neobjekitvno o?ekivati da ?e to brzo prestati zato ?to je to produkt jednog pravnog nasilja i nepravde koja ima tradiciju preko sto godina. Tu prije svega stvari proisti?u iz odnosa vladaju?e garniture u Beogradu, koja permanentno - bez obzira koja politi?ka partija bila dominantna na vlasti, uglavnom se te vlasti ideolo?ki napajaju sa onih programa od Gara?anina, Moljevi?a, ?ubrilovi?a do ?osi?a, ?asni izuzetak je bio Zoran ?in?i?, koji je zbog te ?asti i zavr?io tragi?no. Dakle, to je ono ?to nas jako pla?i, ?ak iako imamo opciju koja sebe predstavlja kao demokratsku, proevropsku, nenacionalisti?ku, oni su ustvari razli?iti u pogledu pitanja koja se ti?u ure?enja Srbije i srpskog naroda. Oko srpskih pitanja. Kada su u pitanju nesrbi ? odnosno Bo?njaci i Alibanci, pokazuje se da tu nema razlike, osim ako se izuzmu manje politi?ke strukture, kao partije LDP i LSV, koje nisu dominantni faktori u politici. ?ta je u su?tini tog programa? Su?tina tog programa je ?to gore nesrbima, to bolje Srbima. Drugim rije?ima kada se u nesrbima vidi opasnost za Srbiju, ?ta iz toga proilazi? Pa, mi tu pronalazimo klice genocida, to zna?i da bi najbolje bilo za Srbiju da nema Bo?njaka. Problemi koji nastaju, uzimite prije svega obrazovanje: nisu to samo elegantni oblici kr?enja ljudskih prava i diskriminacije, ve? se tamo brutalno vr?i pokr?tavanje i srbizacija. Kroz svetosavske akademije, ?kolske slave, kroz ud?benike, literaturu, na jedan apsolutno neprimjeren na?in, bilo kroz predstavljanje Gorskog vijenca ili nekog hajduk Stanka, najbrutalnije se udara na vjerska prava muslimana; ona se grde, izvr?u ruglu, i to je ono ?to je u desetoj godini dvadeset i prvog vijeka jako pristuno.?

Odnos dr?ave je da nam ne vjeruje
Bo?njaci.Net: ?ta je de?ava na polju kulture?
ZUKORLI?:?I na polju kulture situacija je ista. Uzmite na primejer turisti?ke karte Srbije: nigdje nema niti jednog muslimanskog odnosno islamskog spomenika. Kada je u pitanju jezik i dalje ?ivimo u jednoj potpunoj prevari gdje se govori, kako je nama dozovoljen bosanski jezik, a ne postoji ni jedan ?as, niti jedan ud?ebenik, niti program gdje se realizuje to pravo.?

Bo?njaci.Net: Da li je u privredi ista stvar?
ZUKORLI?:?Da, ako pogledate privredu, vidjet ?ete da je infrastruktura privredna i putna u Sand?aku iza Afrike.?

Bo?njaci.Net: A politika?
ZUKORLI?:?Naravno, ako u?ete u politku zapo?ljavanja, onda ?ete na?i takvu brutalnost koja je nezamisliva, da recimo struktura zaposlenih u policiji, pravosu?u i svim drugim ustanovama kojima se direktno rukovodi u Beogradu, tu je apsolutna struktura van ravnote?e. Recimo u Novom Pazaru je 70% Bo?njaka, a u policiji ih je svega 30%. I da ne bude zabune, nije to sada neko zate?no stanje, pa hajde ne mo?emo preko no?i da ga promijenimo, nego imamo podatke o upo?ljavanju u politici u posljednje dvije godine. Prije nekoliko sedmice bio je konkurs za upo?ljavanje jedne grupe radnika u Vatrogasnoj slu?bi. Bilo je devet prijavljeno, osam je primljeno, a bilo je prijavljeno osam Srba i jedan Bo?njak, i primljeno je njih osam Srba. Od 52 zaposlenih u ovoj slu?bi, samo su dva Bo?njaka. Zamislite kakav je odnos dr?ave da nam ne vjeruje, da ne mo?emo dr?ati aparate za ga?enje po?ara! Ovo su samo neke ilustracije.?

Bo?njaci.Net: ?ta je sa vjerskim pravima?
ZUKORLI?:?Kada je u pitanju odnos prema vjerskim pravima tu se apsolutno stvar nije promijenila i ona je do?ivjela svoju kulminaciju u poku?aju agresije na Islamsku zajednicu. Kroz jedno brutalno, nepravedno stvaranje, ili poku?aj stvaranje jednog paralelnog sistema, gdje je demonstrirana diskriminacija, dvojni standardi u odnosu na Islamsku zajednicu i Srpsku pravoslavnu crkvu. To je klju?na razina i mislim da ovo ?to nam se de?ava jeste ka?njavanje Islamske zajednice zato ?to nije prihvatila taj drugorazredni status. Druge su mo?da manjinske vjerske zajednice prihvatile taj drugorazredni status, pa su zato ne?to mirnije nego mi. Mi nismo htjeli prihvatiti taj status; nama se po ustavu garantuje ravnopravnost sa SPC. Mi nismo htjeli da trpimo ovo ?to trpimo.?

Mijenjamo ministarske pozicije - tra?imo ljudska prava
Bo?njaci.Net: Po prvi put u historiji Srbije imali smo situaciju da je jedan Bo?njak bio potpredsjednik Skup?tine, dva Bo?njaka u sada?njem sazivu Vlade obna?aju ministarske funkcije, ?etiri poslanika dolaze iz redova Bo?njaka. Njihova du?nost je da opravdaju povjerenje bira?a, da se u okviru Ustava i zakona bore za uspje?no sprovo?enje tranzicije i demokratsku konsolidaciju dr?ave, u kojoj ?e se uspostaviti vladavina prava, nacionalna, vjerska imovinska i druga ravnopravnost. Da li je aktivno participiranje Bo?njaka u politi?kom ?ivotu Beograda dovelo do nekih promjena??
ZUKORLI?:?Simbol tog odnosa je Sejdo Bajrmovi?, koji je bio predsjednik Predsjedni?tva u jednom trenutku one SFR Jugoslavije. Ka?u da se nikada nije mije?ao u svoj posao. Imao je jo? jednog svog prijatelja - Rahmana Morinu - i njih dvojica su uvijek govorili Milo?evi?u i ostalima da je na Kosovu sve u redu, a evo vidimo kako se zavr?ilo nakon svega ?to se desilo. Prema tome, to je i danas sindrom koji je prisutan, ne mo?da toliko brutalno kao ?to je to bilo tada, jer su se okolnosti malo promijenile, ali je koncept potpuno isti. Nedavno mi je jedan novinar iz Beograda rekao: vi se ?alite na prava Bo?njaka, a naveo je jednog od ministara i rekao - vidite koliko je on uspje?an u Srbiji. Ja sam mu odgovorio: u tome i jeste ?itav problem ?to ?elite da samo taj ministar ili dva ministra budu uspje?ni, ali ja ?elim da svi Bo?njaci budu uspje?ni. Onda sam rekao jo? jednu stvar koju ?u ponoviti, kada su mi rekli koliko je bo?nja?kih ministara u Vladi, a da to nije srazmjerno broju Bo?njaka, da tu imamo skoro nekakvu pozitivnu diskriminaciju. Ja sam ukazao da je jako ?udno da je Ma?ara po zvani?noj statistici koja je tako?er diskutabilna, vi?e nego Bo?njaka u Srbiji, a da nemaju ni jednog ministra, a da Bo?njaci imaju dva ministra, ?to za mene ne djeluje uvjerljivo da smo postali toliko voljeni da nam daju vi?e nego ?to nam pripada. S druge strane sam ukazao, hajde da zamijenimo te ministarske pozicije, ne trebaju nam, dajte nam prava. Izgleda da sve to ?to su dobili narodni poslanici i ministri je bila cijena nastavka kr?enja na?ih prava.?

Zasmetala im je dominacija Novog Pazara ? tako je postao zgari?te privrede
Bo?njaci.Net: Sand?ak je izgubljen u tranziciji. Radnici nezadovoljni procesom privatizacije svakodnevno ?trajkuju, poku?avaju da skrenu pa?nju na svoje jadno stanje. Ide se u takvu krajnost da mnogi nedjeljama ?trajkuju gla?u; pro?le godine je jedan od ?trajka?a i sebi odsjekao prst. Generalno - ljudi su jako nezadovoljni. Vi ste u nekoliko navrata i posjetili ?trajka?e. Da li se ovakvi problemi mogu rije?iti i ko ih mo?e rije?iti??
ZUKORLI?:?Prvo se moramo prisjetiti Novog Pazara prije 15 godina, da je on pominjan kao jedno ekonomsko ?udo, gdje su vrijedni ljudi u jednom trenutku kada su bili u prilici ostvarili neke rezultate. Ja mislim da je nekim zasmetala ta takva dominacija Novog Pazara u pogledu dr?avne inicijative i dr?avna vlast umjesto da grad sa najja?im kapacitetom privatizacijske svijesti podr?i na tome putu, ovdje se radilo da se ugu?i sva ta privatna inicijativa time ?to su se po?teni biznismeni gu?ili, a ovi drugi prosto podr?avali u korupcijskoj vezi od Kraljeva do Beograda. S druge strane, ovdje je privredu razarao narkokapital, koji je tako?er podr?avan u saradnji sa policijom, i onda imate narko bosove koji istovremeno imaju biznis koj im koristi kao paravan, ali taj biznis se ne odr?ava sam od sebe ve? uz asistenciju narko kapitala. On ustvari biva uzrok nametanja nelojalne konkurencije i onda kao prdukt toga, oni koji nemaju narko kapitala da odr?avaju svoj biznis oni se gu?e i na kraju zatvaraju. Tako ostaju na povr?ini oni koji imaju svoj prljavi biznis i kapital, ?to ustvari ima katastrofalne i moralne, psiholo?ke a prije svega ekonomske efekte. Sada je Novi Pazar, jo? kada se na to doda cjelokupna kriza u Srbiji i op?te ekonomska kriza - on je postao zgari?te privrede. Sada imamo u nekada velikim preduze?ima o?aj, ljudi koji ?trajkuju, gladuju, vr?e suicid, odsijecaju komade svojega tijela, to se jo? nigdje ne de?ava. I dalje - mi imamo intervenciju sa pozicije dr?ave i vlasti u ?isto kozmeti?kom psiholo?kom smislu. Tamo se ide na to, da ako izbije neki ?trajk na?u nekog sindikalca, potkupe ga, daju njemu malo para da on to smiri i onda ponovo taj vulkan proklju?a ovdje ili ondje. Apsolutno nema jednog ozbiljnog pristupa da se ulo?i a recimo u Kragujevcu se to radi, nedavno u Kur?imliji, dr?ava se anga?ira, nalazi strate?kog partnera... Toga ovdje nema. Moja uloga u svemu tome je bila ?isto moralne prirode: onog trenutka kada sam procijenio da mo?e do?i do katastrofe kod ?trajka?ica gla?u, uklju?io sam se. Na neki na?in to je amortizovalo situaciju; nakon toga se ta situacija donekle razrije?ila. Tako?er na poziv radnika kompanije Vojin Popovi?, posjetio sam ih, naglasio da ozbiljnije ne mogu da im pomognem, osim da im dam moralnu podr?ku i ponudio resurse Univerziteta ukoliko bude bilo potrebe za o?ivljavanje te firma. Za sada ja ne vidim neko ozbiljno rje?enje, jer svi problemi koji su posljedi?ne prirode koji proizilaze iz nekih ve?ih problema, odnosno konceptualnih problema koji proisti?u iz odnosa Beogada i Sand?aka, oni se ne mogu lije?iti, samo se mogu zalije?iti. Prema tome, ovdje moraju da se generalno promijene odnosi; ovdje Beograd definitvno mora da shvati da ne mo?e vi?e preko poltrona da upravlja Sand?akom, ne mo?e vi?e da ima nekakve svoje poluge koje ?e ovaj narod da dr?e pod kontrolom, a za interes tih fotelja u Beogradu iliti interesa Beograda, pogotvo ?to sada dolazi nova generacija ljudi koji nisu onako komunisti?ki vaspitana da trpe i ?ute. To su mlade generacije koje se vi?e slobodarski formiraju i koje ne?e ovo trpjeti. Ja sam siguran da proces ide u jednom smjeru gdje ?e dr?ava morati da sjedne za sto sa autenti?nim predstavnicima Bo?njaka, koji zastupaju bo?nja?ke interese, a ne svoje li?ne i grupa?ke. Definitivno, dr?ava mora razgovarati, a ako zakasni i pregovarati o Sand?aku. Jer Sand?ak ima ima svoje posebnosti i nacionalne, kulturne, ekonomske, historijske, geografske i apsolutno niko nema pravo u ime Bo?njaka, preko no?i pristati da smo mi neka raspar?ana regija, ?ije se raspar?avanje i dalje nastavlja i eto to ?e se smiriti, pro?i ?e vrijeme i narod ?e zaboraviti. Mislim da ne?e, jer su procesi krenuli jednim drugim smjerom nacionalne konsolidacije, dodu?e okupljeni oko IZ evo sada i oko BKZ.

Muamer-ef. Zukorli? IZBORI:?O?ekujem podr?ku svih i politi?kih i kulturnih i drugih, ne samo bo?nja?kih organizacija, koje nemaju tijesno trgovinske veze sa Beogradom. S druge strane prihvatio sam iako mnogi to nisu o?ekivali, malo je bilo neuobi?ajno da neko ko je vjersko lice stane iza jedne izborne liste. To sam prije svega uradio da poka?em na?u razli?itost u dru?tvenom djelovanju od dosada?nje prakse, pogotovo pona?anju na?ih politi?ara koji se uvijek kriju iza drugih ljudi. I druge ljude isturaju i onda se kriju, pa ako to pro?e dobro je, ako to pro?e lo?e - onda su ti ljudi krivi, i dako dalje.? VRA?ANJE BNV:?Ovdje se istovremeno vodi borba za vra?anje BNV Bo?njacima, a s druge strane oduzimanje jedne va?ne kote onima koji su sa tih pozicija razrali bo?nja?ko nacionalno i kulturno bi?e. Iz tog razloga su ovi izbori jako va?ni. Ja sam uvjeren, ako Bog da, da taj cilj vra?anja BNV Bo?njacima da ?e do?i do potpunog zaokreta, da ?e to biti prevaga u uspostavi novih odnosa. Tako da niko ne?e vi?e iz pozicije Sand?aka poltronski razgovarati sa Beogradom, zahvaljivati se i na ?amar i na sve druge udare koje dolaze, nego ?e se prosto na jednoj ravnoj nozi razgovarati sa Beogradom i tra?iti rje?enje.? AGENTI ILI ZASTUPNICI:?Mislim da su obije politi?ke opcije svjesne da su se one odvojile od svoga naroda i udaljile potpuno od svojih programa i onoga na ?emu su nastale, jer su postale taoci sopstvenih pozicija u Beogradu i to je definitivno stanje. Ali, one sada predstavljaju sastavni dio beogradskog interesa; na kraju krajeva u personalnom smislu to je nihovo pravo, samo nemaju pravo da pakuju kao bo?nja?ke politi?ke interese. Oni imaju pravo da budu agenti Beograda, zastupaju ovdje njihove interese, kao ?to Beograd ima pravo da ima svoje interese u Sand?aku.? NE MIJE?ATI INTERESE:?Mislim da bi bilo korektno da se ne koriste srpski ministri u toj kampanji i da nam se ne mije?a, prosto ne elimini?e linija izme?u onoga ?to je nacionalni interes i identitet od asfalta i ?odera. To su dvije razli?ite stvari, ali bi?e i takav poku?aj zato ?to su oni izdali bo?nja?ke nacionalne interese i narodu ne mogu da ponude ni?ta u pogledu identiteta, jer su iznevjerili svoj narod na taj na?in. Ali ?e poku?ati da krenu u humanitarne akcije, ve? je po?elo da se prave spiskovi po Priboju, Novoj Varo?i i Prijepolju, gdje treba da krenu u paketu po ve? isporbanim modelima.

Cilj - vra?anje BNV Bo?njacima
Bo?njaci.Net: Ministarstvo za ljudska i manjinska prava raspisalo je izbore za nacionalne savjete za jun mjesec. Vi ste nosilac liste Bo?nja?ke kulturne zajednice. Listu koju predstavljate dobila je podr?ku nekih politi?kih partija u Snad?aku, grupe gra?ana, istaknutih intelektualaca. ?ta o?ekujete od izbora za nacionalne savjete??
ZUKORLI?:?Prije svega o?ekujem podr?ku svih i politi?kih i kulturnih i drugih, ne samo bo?nja?kih organizacija, koje nemaju tijesno trgovinske veze sa Beogradom. S druge strane prihvatio sam iako mnogi to nisu o?ekivali, malo je bilo neuobi?ajno da neko ko je vjersko lice stane iza jedne izborne liste. To sam prije svega uradio da poka?em na?u razli?itost u dru?tvenom djelovanju od dosada?nje prakse, pogotovo pona?anju na?ih politi?ara koji se uvijek kriju iza drugih ljudi. I druge ljude isturaju i onda se kriju, pa ako to pro?e dobro je, ako to pro?e lo?e - onda su ti ljudi krivi, i dako dalje. Ovo pokazuje jedno licemjerstvo koje je evidentno na na?oj politi?koj sceni. S druge strane to je pitanje bo?nja?kog konsenzusa, to su svi konstatovali da ovo nisu strana?ki izbori. Po?to nisu strana?ki izbori, onda mi nestrana?ke li?nosi imamo pravo da konkuri?emo, odnosno da se kandidiramo. S druge strane i moja kandidatura samo potvr?uje koliko mi smatramo da su ovi izbori jako va?ni. Ne samo ?to je Bo?nja?ki savez sam po sebi mnogo va?an, njemu su oduzete brojne kompetencije koje je trebao da ima. Tamo je definisan uticaj na ?etiri polja, to je: kultura, jezik, informisanje i obrazovanje, i to ne u nekom upravnom smislu, ve? vi?e savjetodavno, u smislu koncipiranja ne?eg ?to drugi zakoni defini?u. Ali, u svakom slu?aju, Bo?nja?ki nacionalni savjet u ovoj konstalaciji odnosa ?e imati presudnu ulogu, obzirom na to kakvu je ulogu vr?io do sada BNV; on je ustvari bio batina protiv Bo?njaka u rukama Beograda. Jer, znate da je udarna pesnica u poku?aju razaranja Islamske zajednice bila BNV na ?elu sa njihovim predsjednikom (Sulejman Ugljanin op. u.) Ovdje se istovremeno vodi borba za vra?anje BNV Bo?njacima, a s druge strane oduzimanje jedne va?ne kote onima koji su sa tih pozicija razrali bo?nja?ko nacionalno i kulturno bi?e. Iz tog razloga su ovi izbori jako va?ni. Ja sam uvjeren, ako Bog da, da taj cilj vra?anja BNV Bo?njacima da ?e do?i do potpunog zaokreta, da ?e to biti prevaga u uspostavi novih odnosa. Tako da niko ne?e vi?e iz pozicije Sand?aka poltronski razgovarati sa Beogradom, zahvaljivati se i na ?amar i na sve druge udare koje dolaze, nego ?e se prosto na jednoj ravnoj nozi razgovarati sa Beogradom i tra?iti rje?enje.?

Obije politi?ke opcije odvojile od svoga naroda i udaljile potpuno od svojih programa
Bo?njaci.Net: U taboru do skoro zava?enih, a sada ve? izmirenih politi?kih partija, ?uju se mi?ljenja da je formiranje BKZ u su?tini pojava neke tre?e politi?ke opcije u Sand?aku. Kakvo je va?e mi?ljenje po ovom pitanju??
ZUKORLI?:?Onaj ko radi ne?to ne?asno mora da se boji. Kada radite ne?to ?to je u redu, onda se ni?ega ne bojite, a svaki lopov se boji da neko ne upali svjetlo i onda ?e biti uhva?en. Jer nikada lopov ne okrivljuje sebe zato ?to krade, nego policajca koji ga je uhvatio i svjedoka koji ga je vidio i taj je njemu uvijek neprijatelj. Mislim da su obije politi?ke opcije svjesne da su se one odvojile od svoga naroda i udaljile potpuno od svojih programa i onoga na ?emu su nastale, jer su postale taoci sopstvenih pozicija u Beogradu i to je definitivno stanje. Ali, one sada predstavljaju sastavni dio beogradskog interesa; na kraju krajeva u personalnom smislu to je nihovo pravo, samo nemaju pravo da pakuju kao bo?nja?ke politi?ke interese. Oni imaju pravo da budu agenti Beograda, zastupaju ovdje njihove interese, kao ?to Beograd ima pravo da ima svoje interese u Sand?aku. Njihova pri?a o tre?oj politi?koj opcji je realna, ali ne kroz BKZ, jer je BKZ definisana kao kulturna zajednica, njeni politi?ki dometi su do BNV, jer borba za BNV nije strana?ka pri?a. Me?utim ja vjerujem da ?e do?i do nastanka novih politi?kih opcija, ali ne zato ?to je nastala BKZ ili ?to ?e se ona pretvoriti, - ja vjerujem da ?e BKZ ostati kulturna i da ne?e prerasti u neku politi?ku stranku, ali to apsolutno ne zna?i da ne?e nastati neka nova politi?ka opcija. Iz prostog razloga to nije ne?to ?to ?eli Islamska zajednica ili BKZ, nego zato ?to je taj prostor autenti?ne bo?nja?ke politike ostao prazan i onda ga neko mora popuniti, jer dok su ga oni pokrivali onda nije bilo potrebne za tim, ali onog trenutka kada su se oni beogradizirali i vi?e ne zastupaju Bo?njake, postoji ubje?en sam sada nekih 60% bira?a koji ne bi da glasaju ni za jednu politi?ku listu i to zna?i da neko mora organizirati te ljude. U tom kontekstu ja razumijem ?to su njihovi stavovi opravdani.

Bo?njaci.Net: Na kakvu podr?ku nailazi BKZ u Sand?aku??
ZUKORLI?:?Sada je te?ko govoriti precizno. Ali, apsolutno sam uvjeren da je to apsolutna ve?ina, jer imamo mehanizme komunikacije kroz dosada?nje oblike, posredstvom IZ i IUNP. I ono ?to se de?ava u posljednje dvije ipol godine je diferenciralo javnu dru?tvenu scenu u Sad?aku, gdje su ljudi potpuno shvatili da je IZ na ?elu sa muftijom sto?er opstanka Bo?njaka i o?uvanja njhivog identiteta i mislim da je to klju?na mjera koja ljudima poku?ava da pomogne da se razjasni ?ta je to njihovo, a ?ta je to tu?e ili protiv njih.?

Samo Bo?njaci i Romi su bez nastave na svom jeziku
Bo?njaci.Net: Kako ocjenjujete dosada?nji rad Bo?nja?kog nacionalnog vije?a? Da li je po Va?em mi?ljenju od osnivanja Vije?a u?injen neki pomak u ostvarivanju onih prava Bo?njaka koja su u domenu Vije?a?
ZUKORLI?:?Evo primjera na polju informisanja. Uzmite Sand?a?ke novine, koje izalze u dvjesta primerka, imaju deset zaposlenih, ali eto tih deset ljudi se koristi kada treba da se prave probleme ispred Altun Alem d?amije, da se prave problemi u Sjenici; to su aktivisti, pla?enici koje podr?ava Sulejman Ugljain i to se koristi za te stvari. I tamo se neki broj tih novina i ?tampa, hajde sada pitajte nekog, da li do?ivljava Sand?a?ke novine kao nacionalne. Toliko o informisanju. ?to se ti?e obrazovanja - mi imamo situaciju da Ustav garantuje Bo?njacima pravo na obrazovanju iz bosanskog jezika. Dakle, ne samo obrazovanje o bosanskom jezik, nego obrazovanje na bosanskom jeziku, svi predmeti trebaju se izu?avati na bosanskom jeziku, ali na?alost, poslije toliko postojanja BNV na ?elu sa S.U., samo mi i Romi nemamo nastavu na bosanskom jeziku.

Bo?njaci.Net: Ali u na?em ?kolskom sisemu bosanski jezik je fakultativan??
ZUKORLI?:?Pri?anje o fakultativnosti je najeftiniji trik i blef da bi se Ugljanin i D?ud?evi? slikali u O? ?Ibrahim Baki?? u Ljeskovi i rekli danas je odr?an prvi ?as bosanskog jezika, a poslije toga nikada vi?e nije odr?an drugi. Dakle pri?a o fakultativnoj nastavi je prosto omalova?avanje zna?aja bosanskog jezika. Zamislite kada u tom programu djeca moraju da biraju izme?u informatike i bosanskog jezika sa elemntima kulturne tradicije, to je jedna podvala, jer je djeci jako potrebna informatika, a time se pravi da oni bje?e od bosanskog jezika i time se pravi atmosfera da ne?e djeca na bosanski jezik. To je podvala koju radi vlast u Beogradu zajedno sa Ugljaninom svo ovo vrijeme. Prema tome, to je jo? jedan obik izdaje i prodaje interesa Bo?njaka.

Ho?u ono ?to mi garantuje ustav, odnosno svu nastavu na bosanskom jeziku
Bo?njaci.Net: On ?ak ne ulazi u zaklju?nu ocjenu?
ZUKORLI?:??ak i to. To je omalova?avanje po svim osnovama, sama koncepcija fakultativnosti je antiustavska, antizakonska i anticivilizacijska. Ne?u to ni da razmatram. Ho?u ono ?to mi garantuje ustav, odnosno svu nastavu na bosanskom jeziku, a to zna?i i da su ud?benici uskla?eni sa na?om tradicijom i kulturom. Ne mogu muslimani da budu u ud?benicima istorije predstavljeni na najgrublji na?in, a to zna?i da ne mogu na?a bo?nja?ka djeca da budu prisiljena da u predmetu muzi?ko vaspitanje u?e opelo ili liturgiju kao parekselans muzi?ke forme, i to zna?i da ne mo?e tamo u onoj lektiri da hajduk Stanko opisuje kako ?muslimanska krv smrdi na Mu?ameda?; da ne mo?e u Gorskom vijencu da ?zemlja zaudara Mu'amedom i da ri?e 'od?a sa munare?. Apsolutno mi stojimo iza toga da onoga trenutka kada BNV bude vra?en Bo?njacima, da ?e dr?ava morati te stvari da realizira na pravi na?in.?

Nacionalni interes i identitet od asfalta i ?odera
Bo?njaci.Net: Mo?da je rano govoriti, ali po va?em mi?ljenju, da li ?e izborna kampanja za Nacionalni savjet biti fer plej??
ZUKORLI?:?To svakako sada nije mogu?e predvidjeti. Mjera u kojoj mi budemo uticali na to ona ?e biti afirmativna kampanja, dok o na?im protivnicima govorimo samo u mjeri neophodne komparacije onogo ?to ne valja, a mi smatamo da ?emo uraditi bolje. Dakle, to je na?a orijentacja. Me?utim, ve? je po?elo, pogotovo ova lista Ljaji?a koja je u jako te?koj poziciji sa malim ?ansama, ali obije su sa malim ?ansama. Obojica su u?inili medve?u uslugu svojim listama, jer su napravili liste iza kojih formalno ne mogu da stanu, koje ne mogu da zastupaju. Tu ?e se koristiti poluge Beograda, gdje ?e za tu deceniju sjedenja u BG imati izvjesne uticaje i veze sa medijima gdje ?e se poru?ivati tekstovi. Kao ?to je prije neki dan iza?ao tekst u dva tabloidna lista,?Alo?i?Kurir, gdje je inscenirana pri?a kako se pokrivene djevojka pojavila na fakultetu bezbjednosti u Beogradu. Studneti su se razbje?ali, mislisli su da je terorista, crna udovica, da je zavr?ila studije na Internacionalnom univerzitetu koji je osnovan od saudijskih para, ali eto, diplome su ovakve ili onakve, pa ih treba nostrificirati. I sve to prosto da se Srbi po?nu pla?iti muslimana, da se sve to dovede u vezu sa Univerzitetom, a to zna?i sa mnom i BKZ-om, i tako dalje. Na?alost, ja o?ekujem takve udarce, a zna se ko stoji iza toga. Ja sam dobio informaciju da su to poru?eni tekstovi od ovih politi?kih faktora i da imaju takav signal. Ja o?ekujem da ?e u toj negativnoj situaciji na takav prljav na?in voditi kampanju. A ve? sam istakao i sada ponavljam, da bi bilo pravilno i korektno da se srpski ministri ne pojavljuju u Sand?aku do 6. juna i nisu dobrodo?li. Neko je ve? rekao da mogu dobiti i paradajz i jaja. Mislim da bi bilo korektno da se ne koriste srpski ministri u toj kampanji i da nam se ne mije?a, prosto ne elimini?e linija izme?u onoga ?to je nacionalni interes i identitet od asfalta i ?odera. To su dvije razli?ite stvari, ali bi?e i takav poku?aj zato ?to su oni izdali bo?nja?ke nacionalne interese i narodu ne mogu da ponude ni?ta u pogledu identiteta, jer su iznevjerili svoj narod na taj na?in. Ali ?e poku?ati da krenu u humanitarne akcije, ve? je po?elo da se prave spiskovi po Priboju, Novoj Varo?i i Prijepolju, gdje treba da krenu u paketu po ve? isporbanim modelima. Naravno, mi taj dio kampanje ne mo?emo sprije?iti. Svako ?e mobilisati resurse koje ima. Oni imaju BG, mi ga nemamo. Oni imaju dr?avni bud?et, mi ga nemamo. Ali, na? resurs je narod, koji siguran da je shvatio da ne?e podle?i takvim prevarama.?

Sand?aklije ili Zapadni ?umadinci
Bo?njaci.Net: Trenuta?no u Skup?tinskoj proceduri je izmjena Zakona o Regionalnom razvoju. ?est sand?a?kih op?tina je sada u jednom statisti?kom regionu. Polemika oko ovog Zakona izazvala je burne reakcije. Ponovo je o?ivljena retorika devedestih godina, pri?a o zelenoj transverzali, o politi?ko neutemeljenim zahtjevima sand?a?kih Bo?njaka, da je na pomolu novo komadanje Srbije, mogu?a podloga za izazivanje separatizma. Jedna je ?injenica da Evropa ne poznaje termin ?statisti?ki region?. Kakvo je Va?e mi?ljenje o samom zakonu i ?injenici da ?e svih ?est sand?a?kih op?tina biti u jednoj cjelini?
ZUKORLI?:?Prvo: sve to ?to sada srpska vlast radi je neka vrsta eksperimenta za definitivno ustrojstvo administrativnih regiona, odnosno decentralizacije Srbije. Jer decentralzacija se mora desiti, to je ne?to ?to je neminovno i za razvoj Srbije, ali isto tako su to zahtjevi Evropske unije i u tom pravcu se ide. Ono ?to srpska vlast radi, jeste upravo da se na jedan na?in eksperimenti?e sa tim pitanjem, ali isto tako da se pripremi svijest ljudi za tako ne?to. Mi smo u startu to shvatili kuda to ide i ?ta je namjera i u Junskoj deklaraciji, usvojenoj pro?le godine, kazali svoj stav a to je da je za nas isklju?ivo prihvatljiv region Sand?ak sa sjedi?tem u Novom Pazaru. Sve je mimo toga neprihvatljivo. Prva verzija je bila da je Sand?ak podijeljen izme?u dva regiona, a onda imamo sada obe?anje ministru Ljaji?u i Ugljaninu da ?e to biti u jednom regionu. Ali eto, sada smo definitivno po prvi put u ?umadiji, ?to nije samo paradoks, ve? duboko zadire u identitet, jer ta simbolika ima i te kakvu ja?inu. Mi i ?umadija smo dva potpuno razli?ita svijeta, a sada smo eto neki Zapadni ?umadinci. Ako tako bude, ja sam jednom prilikom ?aljivo ili cini?no rekao da onda taj sand?a?ki grb treba promijeniti, pa umjesto ona tri polumjeseca treba staviti ?ajka?u, i umjesto tri ljiljana staviti srbijanski opanak. U tom slu?aju mo?emo da budemo u ?umadiji ili Zapadnoj Srbiji. Mislim da je to sada stvaranje nekog prostora, opet vezano da se spa?ava Ugljanin i Ljaji?, koji su obe?ali svojim bira?ima da ?e Sand?ak biti poseban region, da ?e sand?a?ke op?ine biti u jednom regionu. Sada da se koncept srpske politike ne promijeni, evo jesmo u istom regionu, ?to naravno nema nikakve veze sa su?tinom, a osim toga ustav i druga me?unarodna akta ne dozvoljavaju nikakva administrativna ustrojstva, bilo da se radi o statisti?kim ili nekim administrativnim regionima koja mijenjaju etni?ku strukturu. Ako su Bo?njaci u Sand?aku ve?ina, onda ih niko nema par?ati na neke regione gdje ?e postati manjina. To je ustavno neodr?ivo i tako?er neprihvatljivo s aspekta me?unarodnih akata i najva?nije je da Bo?njaci budu svjesni i da to ne prihvate. Ta pri?a sa vladaju?im partijama koje igraju beogradsku politiku je privremena, i u tom slu?aju dolazi do izra?aja na?a deklaracija, kako ova od juna pro?le godine, tako i ona od prije tri godine, koja je bila produkt izgla?avanja ustava onakvog kakav jeste i na?eg protesta za neka ustavna rje?enja koja su identitetskog karaktera. Bez obzira ?to je u tom trenutku vlast ignorisala te deklaracije, one predstavljaju jedan moralno historijski resurs Bo?njacima. One potvr?uju da Bo?njaci to nisu prihvatili i svako sutra dan ko se bude bavio tim pitanjem imat ?e jak resurs da bo?nja?ki polit?ki faktori nisu prihvatili te deklaracije.?

Bo?njaci.Net: Prije nekoliko dana Me?ihat Islamske zajednie u Srbiji obilje?io je ?Dane jedinstva Islamske zajednice?. Muftija ste od osnivanja Sand?a?kog me?ihata. Kako gledate na retrospektivu razvoja Islamske zajednice; bio je zaista te?ak put, pun izazova u jednom haoti?nom vremenu? Da li ?e Islamska zajednica i dalje biti sto?er bo?nja?kog jedinstva?
ZUKORLI?:?Oni koji se sje?aju znaju kako smo naslijedili Islamsku zajednicu 1993. godine koju je simboliziralo nekoliko starih vakufskih objekata u raspadu, pod ?eremidom, u ve?ini okupirani od raznih ilegalnih stanara. Prosto re?eno imali smo u tom pogledu jedno dosta te?ko stanje koje je odr?avano entuzijazom pojedinih ljudi, imama, zaposlenih i aktivista koji su to odr?avali kao onu ?eravicu na dlanu. Danas imate sistem, u obrazovnom smislu, koji ima svoj kontinuitet od dje?ijeg vrti?a, preko tri medrese, Islamskog fakulteta i Internacionalnog univerziteta. Jedini smo Me?ihat na kugli zemaljskoj koji je osnovao svoj svjetovni identitet. Osim toga imamo Glas islama kao jedinu novinu koja izlazi na bosanskom jeziku, jedina islamska novina u Srbiji, koja u kontinuitetu izlazi vi?e od deset godina u Srbiji. Pored toga funkcionira i Udru?enje ?ena, Udru?enje uleme, jedan potpuno zaokru?en sistem i kadrovski i konceptualno. Imaju?i ovo u vidu IZ je do?ivjela svoju ekpanziju. Pitanje da li je IZ sada sto?er jedinstva, koje nije primjerno vremenu u kojem se nalazimo, jer ona je prije svega sada sto?er opstanka. Uvijek se tra?i ono ?to je pre?e: ako moramo da biramo izme?u jedinstva i opstanka, odabrat ?emo opstanak, izme?u jedinstva i slobode, moramo se boriti za slobodu. I sve ovo ?to se danas de?ava je posljedica toga. Mi smo mogli da sa?uvamo potpuno jedinstvo da ?rtvujemo slobodu, a da rizikujemo nestanak. Mi smo bili tada svjesni da je jedinstvo bilo djelimi?no ugro?eno na?om borbom za slobodu, mi mislimo da je to privremena stvar i onog trenutka kada ostvarimo svoju slobodu, onda ?e se jedinstvo vratiti kao jedna sasvim normalna posljedica.?

Sve ?to ne mo?ete da kupite, nemojte nikada prodati
Bo?njaci.Net: Bi?e ovo, uva?eni muftija, zanimljivo vrijeme, jer u Sand?aku se vazda doga?aju ?uda. Kakva je Va?a poruka Bo?njacima u Srbiji??
ZUKORLI?:?Prije svega ?elim da konstatujem da su Bo?njaci shvatili tu poruku, jer poslije ove 17.godi?nje borbe, mi smo u prilici ne da govorimo da ljude ubje?ujemo, ve? to da im poka?emo kako bismo mi radili i u drugim sferama ako dobijemo legitimitet. Ako ?elite da vidite kao ?emo doprinijeti o?uvanju bo?nja?kog identiteta na polju kulture, obrazovanja, informisanja, obi?ite Me?ihat, njegove ustanove, Internacionalni unverzitet, vidjet ?ete da su to ustanove i organizacije koje su daleko iznad svih balkanskih standarda, blizu su zapadnoevropskih, a nedavno sam rekao i ?vicarskih standarda. To je na? klju?ni resurs i mislim da je samo za jo? jedan manji dio naroda potrebno da to vidi i da se uvjeri i da se istrgne iz jednog politi?kog ambijenta politi?kih stranaka koje dr?e kao taoce na neke sitne relacije, tipa dobi?e? dozvolu za du?an, ku?u, gara?u na ulici za ra?un trotoara i tako dalje. Treba im samo vi?e dostojanstva da se istrgnu iz tih kand?i. Dakle, moja su?tinska poruka Bo?njacima je: ne odri?ite se svoje vjere, svog nacionalnog identiteta, svoje slobode i svog dostojanstva. Ostalim stvarima trgujte, ali nemojte trgovati ovim stvarima, koje nisu za trgovinu, jer sve ?to ne mo?ete da kupite, nemojte nikada prodati.