Šta je Islam?
Islam je vjera koju je Uzvišeni Allah objavio svome Poslaniku Muhammedu a.s. da je dostavi i objasni svim ljudima.
Kada se spomene ime nekog Božijeg poslanika treba iz postovanja reaei: "Alejhis-selam" - Bog ga blagoslovio, a piše se skraaeeno sa a.s..
Kako je Uzvišeni Allah objavio vjeru Islam?
Uzvišeni Alah objavio je vjeru Islam putem Kur`ana. Kur`an je od Allaha prenosio Muhammedu a.s. melek Džebrail, u vremenu od dvadeset tri godine.
Islamsko vjerovanje (IMAN)
(imanski šarti)
Da možemo biti musliman i muslimanka, sta smo dužni nauaeiti i vjerovati?
Dužni smo nau?iti i srcu primiti islamsko vjerovanje (iman)
Od ?ega se sastoji islamsko vjerovanje?
Sastoji se od ŠEST (6) temeljnih istina vjere ili šest imanskih šarta.
Koje su temeljne istine vjere?
To su:
AMENTU BILLAHI - Ja vjerujem u Boga, Allaha, (Stvoritelja i Vladara svjetova)
VE-MELAIKETIHI - U Božije meleke (duhovna razumna biaea)
VE KUTUBIHI - U Božije kitabe (knjige o u?enjima vjere)
VE RUSULIHI - U Božije poslanike (pejgambere)
VEL-JEVMIL-AHIRI - U Posljednji dan (Sudnji dan)
VE BIL-KADERI HAJRIHI VE SERRIHI MINELLAHI TE`ALA - I vjerujem da sve sto se doga?ja, biva s Božijom voljom i odre?enjem
Ostali aspekti Islama
Sigurnost koju Islam pruža
Jedna od osnovnih ?ovjekovih potreba je osjeaeaj sigurnosti. Osjeaeaj sigurnosti je psihološka potreba koja mora biti zadovoljena isto kao i ostvarenje li?ne harmonije i sklada. Kao što znamo, ?ovjekove potrebe su dvojake: fizi?ke i psihološke. Fizi?ke potrebe obuhvataju potrebu za vodom, hranom i toplinom. Psihološke potrebe obuhvataju potrebu pripadnosti, sigurnosti i naklonosti. Ako fizi?ka potreba nije zadovoljena, to obi?no završi propadanjem tijela. S druge strane, ako psihološka potreba nije zadovoljena, to obi?no vodi psihološkim poremeaeajima, nedostatku radosti, brizi i razli?itim poremeaeajima u ponašanju.
Unutrašnja harmonija
Islam naglašava moralnost i etiku, jer ?ovjek treba više od hrane za sretan život. ?ovjeku je neophodna unutrašnja harmonija. ?ovjek je tijelo i duša. ?ovjek nije samo tijelo ili samo duša. I zato, ?ovjeku je neophodno ono što zadovoljava i njegovo tijelo i njegovu dušu.
Islam opskrbljuje ?ovjeka osjeaeajem sigurnosti. Ovaj osjeaeaj sigurnosti se izgra?uje na razli?ite na?ine.
Smrt nije kraj
Islam podu?ava vjernike da smrt nije kraj života, da je ovaj život samo jedna od faza, da postoji drugi život nakon smrti, da je smrt most izme?u dva života, i da je smrt prekretna, a ne završna ta?ka. To zna?i da musliman vjeruje da je njegov život neprekidan. Ovo vjerovanje daje ?ovjeku osjeaeaj sigurnosti. Kako se može osje?ati sigurnom osoba koja vjeruje da je smrt njezin kraj? Islam nam govori da se ne brinemo, uvjereni da aeemo nastaviti živjeti ?ak i nakon smrti, mada na jedan novi na?in. Ovo vjerovanje smiruje osobu. Musliman se ne plaši smrti, jer on zna da je smrt prelazna faza, a ne kraj života.
Ako ?ovjek ne vjeruje u drugi život, onda aee biti preplašen samom pomisli na smrt. On aee tako?er biti pod ogromnim pritiskom da tr?i za novcem i strastima, jer misli da je ovaj život jedina i posljednja prilika. Ovaj pritisak aee lije?iti ?ovjeka njegove unutrašnje harmonije, sigurnosti i ravnoteže.
Drugi život
Musliman vjeruje u život poslije smrti, tj. u drugi život. To ga ?ini zadovoljnim i sigurnim. On se osjeaea sigurnim u neprekidnost svog života. On se osjeaea sigurnim što se ti?e njegovih djela u ovom životu: zna da ce biti nagra?en za svoja dobra djela, za svoju istrajnost, dobro ponašanje i žrtvovanje. Musliman se osjeaea sigurnim u pogledu neprekidnosti svoga života i u pogledu Allahove pravde. Ovaj osjeaeaj ce otkloniti o?ajanje, beznadežnost i zabrinutost, a u?inic?e ?ovjeka optimisti?nijim, aktivnijim i samopouzdanijim.
Allahova milost
Islam pou?ava vjernika da je Allah Najmilostiviji. Ovaj koncept Allahove milosti je suštinski u islamu. Allahova milost uti?e na muslimana na dva na?ina: primjerom i praštanjem. Ako je Allah Milostiv i ?ovjek mora biti milostiv. ?ovjek mora biti samilostan prema drugim ljudima svih rasa i svih religija. ?ovjek mora biti milostiv i prema životinjama. ?ovjek mora biti milostiv prema drugim muškarcima i ženama, prema rodbini i tu?incima, prema svojim roditeljima i djeci, i prema svim živim biaeima.
Ovakva atmosfera milosti u islamu pruža osobi osjeaeaj sigurnosti, jer je milost nešto što daje¹ drugima i nešto što drugi daju tebi. Kada bi svi bili milostivi na svoj na?in, svi bi uživali milost i osjeaeali se sigurnim u pogledu svog života, ?asti, svojih prava i vlasništva.
Allahova milost djeluje na drugi na?in. Kada ?ovjek griješi, on nije odvu?en od Allahovog blagoslova zauvijek. U islamu, ako zgriješiš, vrata Allahovog oprosta ostaju otvorena. Ako zgriješiš pa se onda iskreno pokaješ, Allah prašta. Ovakva formula Allahove milosti i oprosta ?ini muslimana sigurnim u njegovu vezu sa Allahom i sigurnim u njegov moralni kod i moralnu buduaenost.
Ljudska milost
Ovaj koncept Allahove i me?uljudske milosti je Islam naglasio. Kada musliman jede, on po?inje govoreaei: “U ime Allaha, Najmilostivijeg i Najmilosrdnijeg.” Kada musliman ?ita ili citira Kur'an, po?inje to spominjanjem Allahove milosti. U molitvi, musliman spominje Allahovu milost više puta svaki dan.
Tako musliman ponavlja taj koncept milosti više puta dnevno. Musliman živi u atmosferi milosti, kako fizi?ke tako i psihi?ke. Musliman je upuaeen osje?aju da je Bog Najmilostiviji i da su njegova braaea po vjeri milostiva. Ako su osobni odnosi sa Allahom i ljudima kontrolisani milošaeu, to ce ga u?initi sigurnim u današnjost i sutrašnjost.
Vjerovanje u Allaha
Vjerovanje u Allaha pruža vjerniku osjeaeaj sigurnosti. Kako se može osoba osje?ati sigurnom, ako ne vjeruje u Allaha? Istraživanje je pokazalo da se mentalni poremeaeaji pojavljuju kod nevjernika ?ešaee i ozbiljnije nego kod vjernika. Nevjernik nije siguran ni u šta. On nije siguran o svom po?etku, svom završetku, ili svojim ciljevima. Nevjernik nije siguran u vrijednostima, idealima, ispravnom, pogrešnom, dobru ili zlu. Nevjernik je obi?no skepti?na osoba, uznemirena, zbunjena i neodlu?na.
Suprotno njemu, musliman zna kako je za?et. Musliman zna kako ce se njegov život razvijati. Musliman je sto posto siguran o tome šta je ispravno, a šta pogrešno, šta je dobro, a šta zlo. Musliman je siguran za sebe, svoj život, univerzum, svoje društvene odnose, svoja prava i svoje obaveze. Musliman je siguran u svoje ideale i vrijednosti.
Sigurnost u vrijednosti
Muslimanova sigurnost u svoje vrijednosti i ideale izvire iz sveobuhvatnog moralnog koda datog ?ovjeku od Boga. Kada osoba ima jasne vrijednosti, jasne ideale, jasan po?etak i jasan završetak, ona se osjeaea sigurnom, jer zna gdje ide i kako ide.
Dolazimo do specifi?nijih podataka, ako posmatramo neke neislamske sredine. Vidimo da su tamo osobe sa mentalnim poremeaeajima ?esta pojava. To je posljedica pomanjkanja religioznosti u ovim sredinama. Bez religioznosti, ?ovjek se osjeaea izgubljeno, nepodržano i osjeca da nema znacajne svrhe. S druge strane, sa vjerovanjem u Allaha, covjek se osjeca sigurnim, jer osjeaea da je predvo?en i podržan od Allaha i da ima zna?ajnu ulogu.
Tako islam opskrbljuje ?ovjeka psihološkom sigurnošaeu koja mu treba. Islam opskrbljuje ?ovjeka sigurnošaeu kroz neprekidnost života, kroz Allahovu milost i kroz uputu od Allaha. Kada znaš da je tvoj život neprekidan, osjeaeaš se sigurnim. Kada znaš da je Allah Najmilostiviji, osjecaš se sigurnim. Kada znaš da Allah upuaeuje i štiti one koji vjeruju u Njega, osjecaš se sigurnim. (Tekst preuzet iz knjige "Potreba za islamom" autora Dr. Muhammed Ali Alhulija)
Ukratko o Islamu
Najduža sura u Kur'anu je Al-Bekare.
Prvi objavljeni ajeti su u suri El-Alek (Ikre).
Jedina sura u Kur'anu koja ne po?inje sa bismillom je Et-Tewbe.
U Kur'anu ima 114 sura.
Sunnet je petkom u?iti suru Kehf.
Sredina Kur'ana se nalazi u suri Kehf.
Sura Ihlas vrijedi treaeinu Kur'ana.
Otac i majka Muhammeda a.s. su se zvali Abdullah i Amina.
Amidža Muhammeda a.s. se zvao Ebu Talib.
Muhammed a.s. je pripadao plemenu Kurejšija.
Kad mu je po?ela dolaziti objava, Muhammed a.s. je imao ?etrdeset godina.
Nadimak Muhammeda a.s. je bio El-Emin.
Muhammedova a.s. sestra po mlijeku se zvala Šejma.
Muhammed a.s. nije imao braaee i sestara.
Prva Poslanikova a.s. žena se zvala Hatidža.
Prva bitka u kojoj su se muslimani borili bila je bitka na Bedru.
Hidžru sa Muhammedom a.s. je u?inio Ebu Bekr.
Prije po?etka jela treba reaei bismillah.
Namaz je stub vjere.
Najmanju kaznu u džehennemu aee imati Ebu talib, Poslanikov a.s. amidža.
Fatiha je prva sura u Kur'anu.
En-Nas je zadnja sura u Kur'anu.
Potop je zadesio narod koji je živio u doba Nuha a.s.
Ibrahim a.s. je za života bio ba?en u vatru.
Poslanik Ejjub a.s. je imao najveaea iskušenja.
Poslanik koji je ro?en bez oca je Isa a.s.
Muhammed a.s. je preselio na Ahiret u 63. godini života.
Muslimani su u Španiji bili skoro 800 godina.
Meleci Munker i Nekir su zaduženi da ispituju ljude u kaburu.
Melek Israfil je zadužen da puhne u surlu.
Namaz u džematu je vrijedniji za 25 i 27 puta od namaza u kuaei.
Levhi Mahfuz je plo?a na kojoj je zapisano šta aee biti.
Jevreji su rekli da je Uzejra Allahov sin.
Ashabi su drugovi Poslanika sallallahu alejhi ve selleme.
Prvo što je rekao Isa a.s. u bešici je ''Ja sam Abdullah, Allahov rob''.
Havarijjuni su drugovi Isa a.s.
Dvadeset pet Poslanika je spomenuto u Kur'anu.
Nijedna žena nije bila Poslanik.
Muhammed sallallahu alejhi ve sellem je najodabraniji Poslanik.
Prvi mjezin u islamu se zvao Bilal ibn Rebbah.
Objava Muhammedu a.s. je po?ela u peaeini Hira.
Vladar svih muslimana se zove halifa.
Tevrat je objavljen Musau a.s.
Zebur je objavljen Davudu a.s.
Indžil je objavljen Isau a.s.
Hakka i Kijame su imena za Sudnji dan.
Nar, Sekar i Džehim su imena za džehennem.
U Kur'anu ima 15 sedždi itilaveta.
U suri Hadždž se nalaze dvije sedžde i tilavet.
?ovjeku aee se u kaburu postaviti pitanja: Ko ti je Gospodar? , Koja ti je vjera? i Ko ti je poslanik?
Prvu strelu na Allahovom putu je ispalio Sa'd ibn Vekkas.
Arš drži osam meleka.
Halid ibn Velid imao je nadimak Sejfullah.
Bitka na Hendeku se još zove i Ahzab.
Muhammed a.s. je ranjen u bici na Uhudu.
U bici na Mu'ti je u?estvovalo 200.000 Vizantijaca.
Sulejman a.s. je umro naslonjen na svoj štap u stojeaeem položaju.
Najuzvišeniji ajet u Kur'anu je Ajetul-Kursijj.
Šejtani ne ulaze u kuaeu u kojoj se u?i sura Bekare. Faraonova žena se zvala Asja.
Ideju o kopanju hendeka u bici Ahzab je dao Selman el-Farisi.
Djeca Muhammeda a.s. su se zvala: Kasim, Abdullah (Tahir), Ibrahim, Zejneb, Fatima, Rukajja i Ummu Kulsum.
Neke od mu'džiza Muhammeda a.s.: Kur'an, raspolovljenje Mjeseca, nazivanje selama od strane kamenja, izviranje vode iz njegovih prstiju...
Nuh a.s. je živio 950 godina.
Sinovi Adema a.s. su se zvali Kabil i Habil.
Ugovor izme?u Allaha i duša svih ljudi zove se Misak.
Dio koji neaee istruhnuti u kaburu je repna kost (repnja?a).
Ruknovi braka su: supruga, suprug, zastupnik (velijj), oblik (forma, ponuda i prihvatanje) i svjedoci.
Meleci ne ulaze u kuaeu u kojoj su pas i slika (sa likovima).
Ruknovi abdesta su: nijjet, pranje ruku do iza laktova, potiranje kose, pranje nogu do iza ?lanaka, pridržavanje redoslijeda. (El-Maide, 6)
Ženi je za vrijeme hajda i nifasa zabranjeno: namaz, doticanje Mushafa, boravak u mesdžidu i polni odnos sa mužem.
U Kur'anu ima trideset džuzeva.
Ženu udaju ?etiri stvari: ljepota, porijeklo, bogatstvo i vjera.
Najveaei ogranak imana je reaei ''La ilahe illallah''.
Najmanji ogranak imana je ukloniti smetnju (prepreku) sa puta.
Ako prespavamo namaz ili ga zaboravimo klanjati, moramo ga naklanjati.
Najbolji poznavalac halala i harama me?u ashabima bio je Muaz ibn Ubejdullah.
Duboki san pri kome je ?ovjek nesvjestan, jedna je od stvari koja kvare abdest.
Meleki se smjenjuju u vrijeme sabah i ikindije namaza.
Prvi poslanik koji aee biti obu?en na Sudnjem danu je Ibrahim a.s.
Namaz u Haremu Ka'be je vrijedniji 100.000 puta nego namaz u drugim mesdžidima.
Drugi naziv za akšam namaz je ''dnevni vitr''.
Prvi mesdžid u islamu je Mesdžidul Kuba.
Narodu Benu Israil je nare?eno da zakolje kravu.
U mesdžid se ulazi desnom nogom, a izlazi se lijevom.
U WC se ulazi lijevom nogom a izlazi desnom.
Muhammed a.s. je tri godine tajno pozivao u islam.
Ebu Sufjan je bio vo?a Kurejšija na Uhudu.
Kabu su sagradili Ibrahim a.s. i Ismail a.s.
Šehid aee u Džennetu imati sedamdeset i dvije hurije.
Prvi ajet objavljen o hrani je u suri El-En'am.
Otac Ibrahima a.s. se zvao Azer.
Muhammed a.s. je ?etiri puta obavio umru.
Allah dž.š. je na Bedr poslao hiljadu meleka.
Sura Enfal govori o bici na Bedru.
Kazna za blud neoženjenog (neudate) je stotinu udaraca i progonstvo iz mjesta boravka na godinu dana.
Kazna za homoseksualca i opaeenje sa životinjama je smrt, bez obzira bio oženjen ili ne.
Kazna za blud se spominje u suri Nur.
Na sunnetu sabah namaza, sunnet je u?iti sure Kafirun i Ihlas.
Kazna za konzumiranje alkohola je ?etrdeset udaraca a kadija može poveaeati do osamdeset.
Mejjita (mrtvaca) do kabura prate tri stvari: porodica, imetak i djela. Samo djela ostaju s njim.
Izme?u ?ovjeka i kufra (nevjerstva) je ostavljanje namaza.
Meleki su okupali Hanzalu ibn Amra.
Klanje kurbana povodom ro?enja djeteta zove se akika.
Ruknovi hadža su: ihram, tavaf, sa'j i Arefat.
Noae Lejletul Kadr je vrijednija od 1000 mjeseci.
Sunnet je postiti šest dana Ševvala, deveti i deseti dan Muharrema, ponedeljkom i ?etvrtkom i ''bijele'' dane.
Kibur je nepriznavanje istine i potcjenjivanje ljudi.
Kad Allah dž.š. vrati Isa a.s., on (Isa a.s.) aee: ubiti Dedždžala, slomiti krst, ubiti svinju i ukinuti džizju.
Otac Musa a.s. se zvao Imran.
Ramazanski bajram traje tri dana.Kurban-bajram traje ?etiri dana.
Džehennem aee biti potpaljen hafizom, bogatašem i mudžahidom.
Planina na koju se nakon potopa iskrcao Nuh a.s. zove se Džudijj.
Narodu Ad je poslat poslanik Hud a.s.Narodu Semud je poslat poslanik Salih a.s.
U Medjen je poslat poslanik Šuajb a.s.
Od dva poslanika su žene bile nerotkinje: od Ibrahima a.s. i od Zekerijjaha a.s.
Sa gibetom (ogovaranjem) se uspore?uje jedenje mesa umrlog brata.
Allahu dž.š. najmrže dozvoljeno djelo je razvod braka.
Nije dozvoljeno oženiti dvije sestre.
?ovjek aee na Sudnjem danu biti prvo pitan za namaz.
Prva žena koja je ubila nevjernika na Allahovom putu se zvala Safijja bint Abdul Muttalib.
Najviše hadisa od Poslanika a.s. je prehio Ebu Hurejre r.a.
U suri Tevbe se spominju bitke Tebuk i Hunejn.
Zanimanje Davuda a.s. je bilo izra?ivanje pancira.
Zanimanje Zekerijja a.s. je bilo stolarstvo.
Adabi ulaska u kuaeu su: ne ulaziti bez dozvole, kucati tri puta, ne gledati kroz prozor ili klju?aonicu ili prisluškivati i pri ulasku poselamiti ukuaeane.
Najbogatiji ?ovjek Faraonovog naroda zvao se Karun.
Dva medinska plemena koja su ratovala izme?u sebe prije islama su Evs i Hazredž
.Kraljica iz doba Sulejmana a.s. koja je primila islam zvala se Belkisa.
Muhammed a.s. je ro?en u mjesecu rebiul evvelu.
Omer r.a. je ?uo suru Ta-Ha i primio islam.
Jedini poslanik koji nije umro je Isa a.s.
Rije? ramadan se jednom spominje u Kur'anu.
Muhammed a.s. je prije preseljenja na Ahiret vidio Džennet i Džehennem.
Ibrahim a.s. je ro?en u peaeini u vrijeme kralja Nemruza.
Isa a.s. je, Allahovom dozvolom, lije?io gubave i oživljavao mrtve
.U suri Mudžadele je u svakom ajetu spomenuto Allahovo dž.š. ime.
Dio vojske koji je pogriješio u bici na Uhudu bili su strijelci.
Žena koja je rasporila utrobu mrtvom Hamzi r.a. zvala se Hinda.
Kad je Poslanik a.s. u?inio hidžru, mjesto njega je u postelji ostao Alija r.a.
Zadnji pohod Muhammeda a.s. bio je Tebuk.
Šehidi aee u Džennetu poželjeti da se vrate na dunjaluk. (da bi još jednom poginuli na Allahovom putu)
Allah dž.š. aee šehidu oprostiti sve osim duga.
Munafici (licemjeri) aee biti u najgorim stupnjevima Džehennema.
Meleci koji su pou?avali sihru zovu se Harut i Marut.
Zaklinjanje ne?im drugim osim Allahom je širk.
Meleci su stvoreni prije ?ovjeka.
U narodu Luta a.s. je bilo mnogo homoseksualaca.
Kad se iza?e iz nužnika kaže se: Gufraneke.
Šehid aee se na Sudnjem danu moaei zauzimati za sedamdeset svojih ro?aka.
Pri obla?enju, prvo se obla?i desna strana.
Esma bint Ebu Bekr nosi ime ''Vlasnica dva pojasa''.
Ko sakrije znanje na dunjaluku biaee bi?evan bi?evima od vatre u Džehennemu.
Bedem izme?u Dženneta i Džehennema zove se E'araf.
Hatidži r.a. je prenesen selam od Allaha dž.š. i poruka da ima kuaeu u Džennetu.
Poslijepodnevni odmor (spavanje) zove se kajlula.
Židovi su upore?eni s magarcom koji nosi knjige.
Zajedni?ki naziv za sve žene Muhammeda a.s. je ''majke mu'mina''.
Allah dž.š. je prvo stvorio pero.
Kome Allah dž.š želi dobro, pou?i ga propisima vjere.
Šest stvari je dato samo Muhammedu a.s.: moae posebnog izražavanja, potpomognut je strahom protiv neprijatelja na daljini od mjesec dana hoda, ratni plijen, Zemlja je u?injena ?istom i ?isteaeom, poslan je svim stvorenjima i on je kraj poslanstva.
Najviše se Allaha boje od njegovih robova u?eni.
Dvije džennetske rijeke na dunjaluku su Nil i Eufrat.
Najviši dio Dženneta se zove Firdevs.
Uhud, Lubnan, Sinaj i Džudijj su džennetske planine na dunjaluku.
Qur'an je Allahov dž.š. govor.
Šejtanu možemo stijesniti prolaze postom.
Prvi ?ovjek je stvoren od zemlje.
Vrata u Džennetu na koja aee ulaziti posta?i zovu se Rejjan.
Muhammed a.s. aee prvi uaei u Džennet.
Bez polaganja ra?una u Džennet aee uaei sedamdeset hiljada ljudi.
Džennet ima osam vrata.
Na Sudnjem danu aee Isa a.s. i šejtan održati hutbe.
Džehennem ima sedam vrata.
Neki od na?ina da se otjera šejtan: euzubillahi... , Ajetul-kursija, u?enje sura
Felek i Nas, ezan, u?enje Kur'ana....
Neki od velikih grijeha: širk, blud, neposlušnost roditeljima, alkohol....
Meleci su stvoreni od svjetlosti.
Džini su stvoreni od vatre.
Sabur je u Kur'anu spomenut na oko 90 mjesta.
Knjiga sa zapisanim dobrim djelima zove se Illijjun.
Narod Semud je uništen strašnim glasom.
Narod Ad je uništen ledenim i silovitim vjetrom.
Lutov narod je uništen vjetrom punim pjeska.
Medina se prije islama zvala Jesrib.
Godina u kojoj su na Ahiret preslili Ebu Talib i Hatidža. r.a. naziva se „godina tuge“
Hadžerul esved, kamen uzidan u Kabu, prije je bio bijel.
Hamzu r.a. ubio je ?ovjek po imenu Vahšijj.
?ovjek koji je prvi pisao perom je Idris a.s.
Od Poslanikovih a.s. ashaba zadnji je na Ahiret preselio Tufejl ibn Amr, 110. g.
U Amme džuzu (30. džuz) ima trideset i sedam sura.
Muhammedu a.s. su od dunjalu?kih stvari bile najdraže žene i mirisi.
Kad ?ovjek kihne treba reaei ''elhamdulillah''.
''Davudov post'' je da ?ovjek jedan dan posti a jedan dan mrsi.
Alkohol je majka svih zala.
Sure Felek i Nas su objavljene kad je opsihirem Muhammed a.s.
Zijevanje je od šejtana, a kihanje je od Allaha dž.š.
Pet velikih predznaka Sudnjeg dana: Isa a.s. , Jedžudž i Medžudž, Dabbetul erd, izlazak Sunca sa zapada i Dedždžal.
Narod Benu Israil je pretvoren u majmune i svinje.
Razvod Zejnebe i Zejda r.a. se spominje u Kur'anu.
Dedždžal aee biti ubijen u Kudsu.
Isa a.s. aee biti spušten u Damasku, na munaru Emevijske džamije.
Isa a.s. aee umrijeti i biti ukopan u Medini.
Ubistvo Osmana r.a. je jedan od znakova Sudnjeg dana.
Narod Benu Israil je od Musa a.s. tražio da vidi Allaha dž.š.
Kad je Musa a.s. udario štapom po zemlji, izbilo je dvanaest vrela (izvora).
Na Dedždžalovom ?elu aee pisati KAFIR.
?ovjek je Allahu dž.š. najbliži dok je na sedždi.
Allah dž.š. kaže za šejtana da nam je otvoreni neprijatelj.
Prva kibla muslimanima bila je u Kudsu (Jerusalem).
Ljudi mnogo zanemaruju dvije Allahove blagodati: zdravlje i slobodno vrijeme.
Bolje je da ?ovjek sjedne na žeravicu i da progori odjeaeu nego da sjedne na kabur.
Mekruh (poku?eno) je spavati izme?u akšama i jacije.
Poku?eno je reaei ''Zlo mi je'', treba reaei ''Muka mi je''.
Vrije?anje muslimana je grijeh a njegovo ubistvo je kufr (nevjerstvo).
Treba podsticati ljude da na samrti kažu LA ILAHE ILLALLAH.
Kada ti kršaean nazove selam odgovori mu sa ''ve alejkum''.
Zavist uništava dobra djela kao što vatra sagorijeva drva.
Slijep ?ovjek može biti imam.
Za muškarce je zadnji saff najmanje vrijedan.
Za žene je prvi saff najmanje vrijedan.
Ebu Ubejde Amr ibn Džerrah je ubio svoga oca na Bedru.
Munafici se lijeno dižu na namaz i malo spominju Allaha dž.š.
Isra' i Mi'radž su se desili dvije godine prije Hidžre.
Muslimani su prvi katapult zarobili u bici na Hajberu.
Ra?unanje vremena prema lunarnom kalendaru uveo je halifa Omer ibn Hattabi
Spava?u dok se ne probudi, djetetu dok
|
Info Sajta
cao.
•