Na Berlinskom kongresu 1878. godine, kao ?to smo ve? pisali u nekim od pro?lih brojeva ?Glasa islama?, Bugarska je morala da prihvati odredbe u korist Turaka, Grka i Rumuna koji su ?ivjeli na njenoj teritoriji, a Srbiji i Crnoj gori je kao uslov za priznanje nametnuta obaveza za?tite vjerskih prava manjina. (Dimitrijevi? V., Paunovi? M., Ljudska prava, Beograd, 1997., str. 399)
Mo?da je i to uticalo da srpska vojska prilikom ulaska u Novi Pazar, u Balkanskim ratovima, nije bila previ?e gruba prema bo?nja?kom stanovni?tvu, kako isti?u neki na?i istori?ari.
Balkanski ratovi su se odigrali 1912. i 1913. godine. Prema odre?enim istorijskim podacima, u prili?noj mjeri obojenim ?komunisti?kom? ideologijom, ulazak srpske vojske u Novi Pazar opisan je na sljede?i na?in: ?U tom ratu, Ibarska vojska je iz Srbije nastupala prema Novom Pazaru, mjestu gdje joj je jedino bio organizovan otpor, iz tri pravca. Borbe za Novi Pazar, a to zna?i i za njegovu okolinu, trajale su od 19. do 23. oktobra 1912. godine. Ostalo je zabilje?eno da je srpska vojska u?la u Novi Pazar 23. oktobra 1912. godine oko 15 ?asova i da se veoma korektno odnosila posebno prema muslimanskom ?ivlju.? ( www.tutin.co.yu/istorija&geografija.htm )
No, i pored toga, ranija, ali i kasnija de?avanja govore u prilog tvrdnji da se tu radilo o trenutnoj politi?koj i vojnoj kalkulaciji. To se najbolje obja?njava sljede?im ?injenicama:? ?Srbija i Crna Gora, nakon ankesije BiH, usmjeravaju svoje ambicije ka jugu, zahvataju?i Sand?ak, Kosovo, Makedoniju, Skadar i sjevernoalbanske krajeve. Srbija i Crna Gora su, i prije sticanja svoje nezavisnosti, bile posebno zainteresovane da osvoje Sand?ak kako bi se preko ove teritorije neposredno povezale. Srbi su pisali da je Sand?ak za osmansku dr?avu slijepo crijevo, a za Srbiju pupak.? (Jelini? ?.,? Novopazarski Sand?ak, Beograd 1910,1. Po?ev od 1827. nazivom "Stara Srbija" Srbi ozna?avaju teritoriju Kosova, Sand?aka, ju?nog Pomoravlja i sjevernog Povardarja. Termin "Ju?na Srbija" uveden je nakon 1912. kada su u sastav Srbije u?le Makedonija, Kosovo, dio Metohije i Sand?ak. Pod terminom "Sjeverna Srbija" podrazumijevala se dotada?nja teritorija dr?ave Srbije; upor. D. Petrovi?, Sand?ak: (prema) Ra?ka oblast, "Has", br. 70, Novi Pazar 17. februar 1999.)
Predstavnici Srbije i Crne Gore potpisali su jo? u junu 1876. u Veneciji tajni ugovor i vojnu konvenciju. Po ovom ugovoru: "obe visoke ugovaraju?e strane zaklju?uju savez kome je op?ti cilj oslobo?enje hri??ana a bli?i i neposredni cilj oslobo?enje srpskog naroda u evropskoj Turskoj ".( Band?ovi?, S.,? Ratovi i demografska deosmanizacija Balkana (1912.-1941.) Prilozi, 32, Sarajevo, 2003., str. 179-229.)
Sand?ak je pritom bio izdijeljen na interesne sfere ove dvije dr?ave. ( Jovanovi? S.,? Stvaranje crnogorske dr?ave i razvoj crnogorske nacionalnosti, Cetinje 1948, 314-316. Srpski general Petar Bojovi? 1907. u knjizi 'Vaspitavanje vojnika' pi?e: "Ima dosta na?e bra?e Srba muhamedanske (turske) vjere. Oni su, kao i oni katoli?ke vjere, bili prisiljeni da prime muhamedansku vjeru. Ali ipak su pravi Srbi i govore pravim srpskim jezikom. Takve na?e bra?e muhamedanske vjere ima najvi?e u Bosni, Hercegovini, Staroj Srbiji i Makedoniji. Oni siromasi, iako se po svom neznanju nazivaju Turcima, nisu Turci nego pravi Srbi ?ije su pretke Turci natjerali silom da prime muhamedansku vjeru. Oni sada i sami po?inju uvi?ati da su Srbi i po?inju se priznavati i nazivati Srbima muhamedanske vjere, kao ?to priznaju da su Srbi i oni katoli?ke vjere nazivaju?i se Srbima katolicima. Zbog ovoga mi treba uvijek da imamo na umu onu pametnu srpsku izreku: "Brat je mio, koje vjere bio". Bog pra?ta njima, jer im je silom naturena tu?a vjera, koju ?e oni ostaviti i primiti svoju pradjedovsku pravoslavnu vjeru i slavu, kad ih, ako Bog da, oslobodimo i s nama sjedinimo u veliku i silnu srpsku dr?avu, kao ?to je to bilo pod carem Du?anom Silnim" - prema: T. Gavri?-D. Simovi?, Vojvoda Petar Bojovi?, Beograd 1990, 40-41.)
Albanci su tako?er svojatali Sand?ak, progla?avaju?i ga, zajedno sa Kosovom, za ?Gornju Albaniju?.( B. Hrabak, Novopazarski Sand?ak izme?u Austro-Ugarske i Arbanasa, U?i?ki zbornik, br. 21, U?ice 1992, 35; upor. P. Bartl, Albanci, Beograd 2001, 94)
Austrijanci su, pak, smatrali da je Sand?ak za Bosnu ?isto ?to i posjedovanje Bosfora za Crno more?. (K. Isovi?, Austro-ugarsko zaposjedanje Novopazarskog sand?aka 1879. godine, Godi?njak Istorijskog dru?tva Bosne i Hercegovine, god. IX, Sarajevo 1958, 111. O nastanku, granicama i fizionomiji Sand?aka op?irnije vidi: H. ?abanovi?, Bosanski pa?aluk, Sarajevo 1982, 232-234; A. Ali?i?, Ure?enje Bosanskog elajeta od 1789. do 1878. godine, Sarajevo 1983, 61, 84, 122.)
Zbog sveop?te situacije, ?ive zainteresiranosti, posebno za Sand?ak, gdje su, nakon 1878. godine po?eli dolaziti i naseljavati se muhad?iri iz BiH, kao i krajeva koji su, odlukama Berlinskog kongresa, pripali Crnoj Gori i Srbiji, srpska vlada je 1909. pravila planove za stvaranje organizacije srpskog naroda u Sand?aku. (Arhiv Srbije u Beogradu (dalje: AS), Ministarstvo inostranih dela Kraljevine Srbije (dalje: MID), Prosvetno-politi?ko odeljenje (dalje: PPO), 1909, br. 122. Op?ir. D. Pejatovi?, Osvrt na nekoliko pitanja iz projekta za stvaranje organizacije srpskog naroda u Novopazarskom Sand?aku 1909. godine, Simpozijum "Seoski dani Sretena Vukosavljevi?a", XVI, Prijepolje 1995, 349-359. Dr. Slavenko Terzi? u "Politici" od 6. septembra 1993. pi?e o Sand?aku pri kraju osmanske uprave: "Posljednjih godina turske vlasti uslijedilo je masovno protjerivanje ?if?ija - Srba zavisnih seljaka sa imanja koja su obra?ivali. Ima vi?e primjera nasilne islamizacije, posebno ?ena, silovanja i drugih oblika svakodnevnog poni?avanja." Logi?no bi bilo, po takvom sudu, da se svi ti "nasilno islamizirani" nakon 1912. masovno i dobrovoljno vrate "pravoj vjeri", ali o tome nema nikakvih potvrda.)
Do realizacije ovog projekta zbog spla?njavanja aneksione krize 1909. i pritisaka evropskih sila nije do?lo, ali poja?ane obavje?tajno-informativne aktivnosti, kao ni u prethodnim vremenima, nisu izostale. Srbija je pomagala komitske pokrete Srba u Osmanskom carstvu, ubacivala ljudstvo i oru?je, pomagala i organizovala Srbe u borbi protiv organa vlasti, ?ali da se to radi organizovano i oprezno.? ( Safet Band?ovi?, Ratovi i demografska deosmanizacija Balkana (1912-1941) Prilozi, 32, Sarajevo, 2003., str. 179-229)

Nastavit ?e se

Prof. dr. Admir Muratovi?