Savremeni napredak nauke, posebno na medicinskom planu i tehnologiji, jasno se reflektirao na produ?enje ljudskog ?ivota. Tako?er je taj napredak, posebno u razvijenim zemljama, omogu?io da se bolesnicima koji padnu u komu produ?i biolo?ki ?ivot i to, u nekim slu?ajevima po nekoliko godina.

Razvojem dru?tvenog ?ivota, raspadom porodi?nh veza i poskupljenjem ljekarskih usluga, medicinski stavovi prema takvim bolesnicima su postali razli?iti. Tako se de?ava da neki bolesnici od neizlje?ive bolesti, kao ?to su karcinom, sida i sli?no, koje mogu biti popra?eni jakim i nepodno?ljivim bolovima. Ponekad u ovakvim situacijama medicinski timovi, kao i sam bolesnik ili njegov staratelj, mogu odlu?iti da skrate muke i usmrte bolesnika iz samilosti. Takvi slu?ajevi su doveli do nastanka eutanazije.

Definicija pojma eutanazije

Rije? eutanazija je kovanica gr?kog porijekla. Sastavljena je od rije?i eu ? dobar, prijatan, milostiv i olak?an i thanasia ? smrt ili ubistvo. Lingvisti?ki, eutanazija ozna?ava smrt ili ubistvo iz samilosti, odnosno lijepu i olak?anu smrt. A kao savremeni nau?ni termin zna?i: olak?anje smrti bolesniku u ?ije ozdravljenje nema nade? i koji uporno insistira od ljekara da mu skrati muke.

Vremenom su nastale razli?ite vrste eutanazije od kojih su najpoznatije:

1. Namjerno ili direktno ubistvo / Eutanasio directe

Pod ovom vrstom se misli na namjerno davanje doze curare, brabiturates i drugih deretiva cyanida sa namjerom usmrtljenja. Ova vrsta eutanazije se dijeli na tri podvrste:

a)????? izborno ili svjesno stanje gdje se usmr?ivanje vr?i na osnovu upornog zahtjeva bolesnika koji je pri svijesti, ili na osnovu unaprijed napravljenog testamenta;

b)????? nesvjesno stanje, kao kada punoljetan i pametan bolesnik padne u komu nakon ?ega ljekar procijeni da je ubistvo korisnije ili se to u?ini na osnovu odluke staratelja i rodbine, koji su procijenili da je usmr?ivanje bolje od kome;

c)????? nesvjesno stanje, gdje se radi o neura?unljivom bolesniku, djetetu ili lu?aku ? ?ivot se oduzima na osnovu odluke ljekara.

2. Pomaganje u suicidu / Aide eu suicide

Pod ovom vrstom eutanazije se misli na samoubistvo bolesnika uz asistenciju i upute osobe koja mu obezbje?uje podatke i sredstva kako to da ?ini.

3. Indirektna eutanazija / Euthanasie Indirecte

Ova vrsta eutanazije se izvr?ava? davanjem odre?ene doze lijekova protiv nesnosnih bolova. U ovom slu?aju, nakon izvjesnog vremena, bolesnikov ljekar biva prisiljen na dupliranje te doze kako bi eliminirao bolove. Ovakav postupak je op?eprihva?en u medicini. Me?utim, velike doze tih lijekova vode k zaustavljanju disanja i rada srca ?to ima za posljedicu smrt koja nije namjeravana, ali se unaprijed o?ekivala.

4. Pasivna eutanazija / Euthanasis passive

Ova vrsta eutanazije se realizira obustavljanjem lije?enja neophodnog za odr?avanje ?ivota. Primjer za to je uklanjanje aparata za vje?ta?ko disanje bolesniku ?iji je mozak umro i vi?e ne postoji nada u obnavljanju svijesti.

Nastanak i legalizacija eutanazije

Eutanazija je i za medicinu i za ve?inu ljekara dosta stran pojam. Ve?ina ljekara se jo? uvijek pridr?ava Hipokratove zakletve i nastoji o?uvati i za?tititi ljudski ?ivot od za?e?a pa do smrti.

Eutanazija se prvi put u sistemati?nosti javlja u drugoj ?etvrtini pro?log vijeka. Broj pristalica eutanazije se, u to vrijeme pove?ao, pa su se po?ele osnivati mnoge asocijacije sa zadatkom lak?eg prihva?anja i manjeg irtiranja opozicije. 1930. godine je osnovana Ameri?ka asocijacija za ubistvo iz samilosti. Potom je 1970. preimenovana i nazvana Udru?enje prava ?ovjeka na smrt. 1936. godine, Britanska asocijacija za ubistvo iz samilosti je odr?ala prvu sjednicu i ponudila Londonskom vije?u nacrt zakona da legalizuje ubistva iz samilosti. nakon ?to je taj zahtjev odbijen, narednih godina se poku?avala dobiti saglasnost za njega. I pored toga se u mnogim zemljama ve?ina ljekara ?estoko protivi toj pojavi i ?to pozitivno pravo ubistvo na bilo koji na?in smatra sve vi?e ?iri i primjenjuje u mnogim evropskim zemljama, i to tajno i pod razli?itim izgovorima, parolama i terminima. Ovakav na?in ubistva se skoro svakodnevno upra?njava u Holandiji, ?ak je, na kraju, i legalizovan od strane zakonodavaca vlasti.

Kako god su se imena prvih organizacija i asocijacija transformirala od Organizacije za humano ubistvo od Organizacije za asocijaciju prava ?ovjeka na smrt, tako su i njihovi ciljevi evaluirali od lije?ni?kih preventivne. Ubistvo iz samilosti je prvobitno imalo za cilj da putem smrti skrati bolove bolesniku. Taj cilj je evoulirao u smrt radi o?uvanja djetinstva od individualnosti.

Kasnije je stvar i?la dalje: po?elo se zahtijevati da se zakonom dozvoli ljekarima usmrtljenje sve degenerirane djece u roku od sedamdeset i dva sahata od njihovog ro?enja.

U osamdesetim godinama pro?log stolje?a, interes za ubistvo iz samilosti je pove?an i to iz sljede?ih razloga:

a) zbog velike medijske pa?nje posvje?enoj ubistvu iz samilosti u Holandiji;

b) zbog koluminacije nekih bolesti nemo?i da im se stane na kraj, kao karcinoma i side;

c) zbog osnivanja organizacija koje su imale velik uticaj na vladaju?e institucije da se pravno odrede po pitanju ubistva iz samilosti.

Stav po pitanju eutanazije

Po pitanju eutanazije, mi?ljenja su podijeljena izme?u onih koji to odobravaju i onih koji to zabranjuju.

Obrazlo?enja i argumenti po pitanju eutanazije

1. Interes bolesnika.

Neki smatraju da je eutanazija korisna za bolesnika koji pati od nepodno?ljivih tjelesnih i du?evnih bolesti. Svoj stav pokrepljuju sljede?im dokazima:

a)??????Pravo na li?ni izbor i autonomiju

Protagonisti ovog stava vjeruju da je ?ovjek slobodan odabrati sudbinu i da ima pravo raspolagati tijelom kako ho?e. Zbog toga tvrde da je eutanazija jedna vrsta pomo?i pri izvr?enju propisane suicidne radnje koju svjetovna prava ne sankcioni?u. Iz tog razloga preporu?uju bolesniku da, prije ulaska u bolnicu, napi?e testament dok je pri punoj svijesti. Nakon toga, ako oboli od neke neizlje?ive bolesti, smatraju da je ljekar obavezan prestati s lije?enjem i ne poku?avati mu uzalud spa?avati ?ivot.

b)??????Li?na ili personalan prava

Protagonisti eutanazije smatraju da bolesnik ima li?na prava koja se moraju ispo?tovati. Od tih prava su:

-????????? svaki ?ovjek koji je isku?an dugotrajnom i neizlje?ivom bole??u ima pravo ?asno umrijeti ili ?ivjeti ili ?ivjeti kako ?eli i odabere, jer je smrt neminovnost za svakog ?ovjeka;

-????????? skladno tome, bolesnik ima pravo biti ubijen kada to zatra?i.

c)??????Samilost i saosje?ajnost s bolesnikom

Oni smatraju da ubistvo iz samilosti olak?ava bolesniku i osloba?a ga nepodno?ljive patnje, muka i bolova.

d)?????Vrijednost i kvalitet ?ivota

Vrijednost i kvalitet ?ivota onih koji dozvoljavaju eutanaziju mjere se po obimu doprinosa zajednici, to jest, njegovoj proizvodnji i izumima. Kada ne?iji ?ivot pri realiziciji osnovnih ?ivotnih potreba po?ne zavisiti od nekog drugog i kada ?ovjek postane gomila mesa od koje nema nikakve koristi, ?ivot se izjedna?ava sa smr?u ? smrt je bolja od ?ivota.

2. Interes drugih (porodice, prijatelja, zajednice)

a)?Samilost i saosje?ajnost

Nakon uspje?nog otklanjanja tjelesnih bolova od neizlje?ivog bolesnika, du?evni bolovi i dalje ostaju, jer bolesnik osje?a da je te?ak teret onima koji ga paze i izdr?avaju. Zbog toga je neophodno da oni prije ili kasnije taj teret zbace, oslobode ga se i otka?u mu njegu i pa?nju. Dakle, ovdje se govori o saosje?anju s bolesnikovim bli?njima i rodbini.

b)?Ekonosmki fakto

Iza svih navedenih argumenata krije se i ekonomski faktor ? bez obzira da li se on eksplicite ili implicite navodi. To su ustvari materjalni tro?kovi porodice i dru?tva. Dakle, ubijanje neizlje?ivih bolesnika je materjalna u?teda za porodicu i zajednicu.

c) Logika sankcije

Zastupnici eutanazije tvrde da je neophodno dru?tvo osloboditi parazitskih i ?tetnih faktora. Primjera radi, oboljeli od side predstavljaju veliku dru?tvenu opasnost, jer postoji mogu?nost da jo? nekoga zaraze. Osim toga, dru?tvo za njihovo lije?enje tro?i ogromna sredstva od ?ega nema nikakve koristi.

Oponenti eutanazije

Ovaj stav slijede vjerske skupine i razne asocijacije koje slijede parolu prava na ?ivot. Najve?i protivnik legalizacije eutanazije je Vatikan. Jedan od holandksih crkvenih velikodostojnika , osvr?u?i se na legalizaciju eutanazije, izjavio je da jej zakon historijska gre?ka i a da se Holandija ne treba ponositi time. njema?ki ministar pravde je o legaliziciji eutanazije rekao: ?Mi se trebamo fokusirati na iznala?enju novih vrsta lijekova koji uklanjaju bolove.?

Mnogi ljekari smatraju da treba pove?ati brigu o medicini starih i iznemoglih i pobolj?ati zdravstvene usluge i pa?nju prema neizlje?ivim bolesnicima. Tako?er je neophodno nastaviti nau?na istra?ivanja za izla?enje i usavr?avanje lijekova protiv bolova, kako bi se bolesnicima ponudile mnogobrojne alternative koje ?e im ?ivot u?initi sretnijim. Sve spomenuto bi trebalo biti alternativa.

Mnoge asocijacije su izrazile bojazan da bi legalizacija eutanazije dovela starce u nezavidan polo?aj naspram bli?njih. Legalizacija eutanazije bi kod staraca i iznemoglih podstakla ubje?enje da su teret bli?njima, pa bi se pod tim pritiskom odlu?ivali na istu.

Britanska asocijacija Pravo na ?ivot je objavila kolumnu u kojoj autor osu?uje eutanaziju pokrepljuju?i se Goetheovom izrekom: ?Jedina uloga ljekara je da pazi na ?ivot bolesnika, bez obzira koliko je po njemu taj ?ivot vrijedio, jer vrednovanje ?ivota ne spada u njegovu ingerenciju. Onog momenta kada ljekar dopusti sebi ocjenjivanje vrijednosti ?ivota, bez ikakve sumnje ?e postati najopasniji ?ovjek u dr?avi.?

Danska, neke ?vedske pokrajine, vi?e od pola austrilijanskih dr?ava i sve ameri?ke dr?ave donijele su zakon po kojem pojedinac ima pravo odbiti bilo kakvo lije?enje. Danski zakon o ljekarskim zanimanjima dozvoljava ljekarima da se ne trude oko o?uvanja ?ivota neizlje?ivih bolesnika koji ne mogu izdr?ati vlastitu volju, pa ?ak ako on prethodno nije izrazio ?elju da se ne ?eli lije?iti i putem lijekova odr?avati ?ivot.

Nedavno je i ameri?ka dr?ava Oregon donijela zakon kojim se dozvoljava pomo?i pri suicidu. Sjeverne australisjke pokrajine su 1996. godine donijele zakon o ure?enju pitanja eutanazije. Me?utim, federalna vlada je 1988. godine poni?tila taj zakon nakon ?estokih protivljenja koje su predvodile crkve i domicilno autralijsko stanovni?tvo.

Mnoge dr?ave priznaju pravo pojedincu da odbije lije?enje od kojeg mu zavisi ?ivot. Ali, nakon ?to takav bolesnik padne u komu, nastaje dilema. Neke dr?ave su dozvolile bolesniku da izrazi ?elju prije nastanka takvog stanja, to jest, da napi?e testament u kom ?e izraziti ?elju prije neslaganja s daljim lije?enjem. Tako?er mu se dozvoljava uzimanje opunomo?enika da umjesto njega donese odgovaraju?u odluku kada on ne bude u mogu?nosti. Ovo je stav Danske, Nekih australijskih dr?ava, nekoliko ?vicarskih kantona, svih ameri?kih dr?ava, izuzev Aljaske, ?iji su zakoni striktni po pitanju pridr?avanja testamenta. U dr?avama Njujork i Mi?igen mora se odrediti zastupnik kojem ?e se prepustiti dono?enje kona?ne odluke. ?to se ti?e ostalih ameri?kih dr?ava, u njima se prihva?aju obje mogu?nosti.

U mnogim dr?avama se nad neizlje?ivim bolesnicima primjenjuje pasivni oblik eutanazije, iako ne postoji zakon koji to ure?uju. Takav je slu?aj, npr. u Danskoj, Holadniji, njema?koj, ?vicarskoj, Britaniji i Australiji. Eutanazija se u spomenutim zemljama vr?i tako ?to se bolesnik odvaja od aparata ili mu se daje pove?a doza lijekova protiv bolova koji ubrzavaju smrt.

Primjera radi, u Njema?koj se ne koristi rije? eutanazija, nego termin koji zna?i pomaganje pri smrt: sterbehilfe. U Njema?koj ne postoji zakon koji dozvoljava aktivnu eutanaziju, i takav ?in se zakonski sankcionira. me?utim, pasivna eutanazija se smatra prihvatljivom. ?ak i zakon o ljekarskim zanimanjima uvjetno prihva?a pasivnu eutanaziju. Statistike pokazuju da Nijemci sve vi?e odbijaju eutanaziju, zbog jasnog savremenog napretka terapijskog lije?enja.

U Britaniji se aktivna eutanazija ne smatra zlo?inom. Takav ?in se po zakonu smatra svjesnim suicidom. Nadle?ne vlasti i ljekarske asocijacije se jo? uvijek protive izdavanju bilo kakvog zakona po tom pitanju, dok zakonodavna vlast odbacuju eutanaziju putem potpomaganja u suicidu. po?inilac toga biva odgovoran pred zakonom, dok se pasivna eutanazija prihva?a i ne osu?uje.

U Danskoj. zakon ka?njava pomaga?a u suicidu, dok dozvoljava druge vrste eutanazije. Ljekaru je dozvoljeno apstinirati lije?enje bilo kojeg neizlje?ivog bolesnika. U Holandiji, zakon ka?njava aktivnu eutanaziju i pomaganje pri suicidu. Dok zakon ljekaru dozvoljava primjenu eutanazije u posebnim situacijama.

U ?vicarskoj, krivi?ni zakon op?enito ?titi pravo na ?ivot i ka?njava one koji nad bolesnikom po?ine aktivnu eutanaziju, makar se ona uradila na uporno insistiranje bolesnika. Nasuprot tome, zakon dozvoljava pomo? pri suicidu, pod uvjetom da je u tome isklju?ivo interes bolesnikov. I pored toga ?to u ?vicarskoj ne postoji jasan? zakon o eutanaziji, ipak se pasivna eutanazija primjenjuje u svim kantonima.

U Americi je i dalje aktivna zakonom zabranjena eutanazija. Njeni primjenjiva?i bivaju optu?eni za namjerno ubistvo. Pomaganje pri suicidu je ka?njivo u ve?ini ameri?kih dr?ava. 1997. godine, dr?ava Oregon je dozvolila da se, na li?ni zahtjev neizlje?ivog bolesnika, mo?e dati smrtonosna injekcija. U francuskoj je stanje sli?no spomenutom. Dakle, zakon ne dozvoljava aktivnu, a dozvoljava pasivnu eutanaziju. Bolesnik tako?er ima pravo odbiti nastavak lije?enja.