Glas islama/Analize Me?unarodnu javnost posebno je zainteresovao slu?aj ?vicarskog referenduma kojim se gradnja minareta eksplicite (direktno) zabranjuje. Muslimani su u dilemi: da li je to poruka da islamski identitet nije po?eljan stanovnik Evrope; da li je to poruka da je Evropa samo kr??anska, kakvom se deklari?e, i da takvom ?eli biti?
Sve su to dileme i pitanja koja zaokupljaju muslimane koji su haman da povjeruju u evropsku pri?u o evropskom konceptu ljudskih prava, o globalizacijskom procesu gdje granice imaju relativnu va?nost i gdje islamski identitet predstavlja va?an detalj mozaika evropskih identiteta ?ime se Evropa posebno ponosi. O?ite su izvjesne tendencije koje nastoje satanizovati islam, predstavljaju?i ga kao destruktivan faktor, kao faktor koji nije kompatibilan sa vrijednostima Zapada. Posebno je indikativan slu?aj ?vicarske. Sa 400.000 muslimana u ?vicarskoj, islam je druga religija po brojnosti nakon kr??anstva. Uprkos tome, u zemlji postoji samo ?etiri mala minareta, a zahtevi za dozvolu za njihovu gradnju po pravilu se odbijaju. ?lan parlamenta i klju?ni ?ovjek u borbi protiv minareta, Urlih ?luer, ka?e da su za njega minareti simbol ?erijatskog zakona ? obe?ani brakovi, odsijecanje ruku i kamenovanje: ?Minaret nije vjerski simbol, to je politi?ki stav. To je poku?aj da se ?erijatski zakon izjedna?i sa ?vicarskim zakonom, a oni su u potpunoj kontradikciji!? Ideolo?ki beground le?i u povijesti. Pobjeda Francuske revolucije nad Pruskom monarhijom predstavljala je pobjedu razuma u svijetu i kraj povijesti. Godine 1989. moglo se ?uti isto proro?anstvo. Francis Fukojama je tvrdio da se svijet nalazi pred kraj povijesti. Kasnije, gledi?te ?e biti modificirano i promijenjeno. Profesor Samuel Hantington tvrdio je da dolazi jedno novo razdoblje: sukob civilizacija, posebno zapadne i islamske.?? Nakon Westfalskog mira, sukobi su prete?no bili fokusirani izme?u prin?eva, kraljeva i careva s namjerom da pro?ire svoj uticaj i teritoriju, ?to je proizvelo nastajanje nacionalnih dr?ava. Francuska revolucija je pokrenula novu fazu. Nastaju konflikti izme?u naroda i nacija, a ne izme?u kraljeva i careva. Taj koncept je trajao do Prvog svjetskog rata. Nakon Ruske revolucije konflikti me?u nacijama su zamijenjeni borbom ideologija. Prema Hantingtonovom mi?ljenju, zavr?etkom Hladnog rata zavr?ena je zapadna faza u me?unarodnoj politici, te je nakon toga u fokusu do?ao odnos zapadnih i nezapadnih? civilizacija. Takvom stavu se mo?e prigovoriti da su kulturne razlike plod hiljadugodi?njih razvoja, te zato ne?e brzo nestati. S druge strane, svijet se smanjuje, a to implicira da kontakti me?u ljudima i njihovim kulturama ja?aju. Proces modernizacije svijeta ima za cilj relativiziranje granica ?to slabi dr?avu kao izvor identiteta. Tu prazninu nadomjestit ?e vjera. Pored navedenog, kulturni uticaj je sve intenzivniji me?u ?irokim masama. Hantingtonova teza je dobila na zna?aju posebno nakon 11. septembra 2001.?
Treba se osvrnuti na pro?lost i pogledati da je islam tokom povijesti bio tolerantniji prema drugim religijama nego zapadni svijet. Paradoks je to ?to predstavnik zapadne civilizacije Hantington osu?uje druge za agresivnost kada se zna da je upravo ova civilizacija u pro?lom stolje?u bila popri?te dva svjetska rata. Nijedan sukob 20. stolje?a nije bio izazvan borbom izme?u civilizacija. Godine 1914. protestantski Berlin je bio saveznik katoli?kog Be?a i muslimanskog Istanbula protiv pravoslavne Moskve, katoli?kog Pariza i protestantskog Londona. Pravoslavna Srbija se borila protiv katoli?kog Be?a, ali i ratovala protiv pravoslavne Bugarske. Vratimo se u skandinavsku istoriju i vidjet ?emo kako su protestantska Danska i Norve?ka skoro 300 godina bile u sukobu sa protestantskom ?vedskom i da su tra?ile podr?ku od pravoslavne Rusije. Za vrijeme? Krimskog rata 1853-1856. godine Velika Britanija, Francuska i Sardinija bile su saveznice Turske protiv Rusije. Dakle, ve?ina sukoba i ratova de?avali su se izme?u suparnika unutar iste civilizacije motivisani borbom za nacionalne interese.?
Pored toga, evropska renesansa se desila zahvaljuju?i muslimanima, jer je prosperitet muslimana nadahnuo evropsku renesansu. To zna?i da su muslimani stolje?ima ?ivjeli u Evropi, u njoj doprinosili, ?ivjeli i u njoj trebaju imati prava kao i drugi, graditi d?amije i minareta. Prisustvo ogromnog broja muslimana u Evropi ne smije se zanemariti. Demografski razvoj u Evropi vodi multikonfesionalnoj Evropi. O?igledno je da EU nije zamisliva bez islamske komponente. Kako ?e se Evropa sa tim nositi odlu?uju?e je pitanje za nju. Ukoliko ne uspije integracija, a odre?ene vjerske zajednice se osjete getoiziranim i dru?tveno marginalizovanim, onda ?e humanizam i po?tivanje ljudskih prava postati utopija. Ipak, budu?nost Evrope je u mno?tvu religija, uklju?uju?i i islam. Stoga, ?to prije Evropa shvati hitnu potrebu za jednakim pravima svih ljudi, prevazila?enjem istorije sukobljavanja, bolje ?e biti i za Evropu i za muslimane.?
Doc.dr.hfz. Almir ef. Pramenkovi??
Islamofobija i antisemitizam - dva imena istog zla
Ako je 20. stolje?e obilje?io antisemitizam, koji je prethodio holokaustu, jednom od najve?ih zlo?ina u povijesti ?ovje?anstva, onda po?etak 21. stolje?a prolazi u znaku sve prisutnije islamofobije, ?ak i u dru?tvima sa dugom demokratskom tradicijom.
Nametnuta globalna tema o navodnom islamskom terorizmu i la?na dilema da li je islam militantan ili ne, dobro je poznati scenario zamagljivanja istine i zamjene teza koji je jo? D?ord? Orvel u svom djelu ?1984.? opisao kao potrebu svake vlasti da stvori virtuelnog neprijatelja koji bi zaokupio pa?nju stanovni?tva i udaljio ga od svakodnevnih problema, tj. u ovom slu?aju globalne recesije, a po?to je gvozdena zavjesa pala i Berlinski zid davno sru?en, de?urna opasnost je hid?ab, ili minaret, ili neki drugi vid prakticiranja islama, ili neki njegov simbol. Tragi?ina je sudbina Egip?anke koja je posjedovala i njema?ko dr?avljanstvo Merve ?erbini, koja je napadnuta u jednom parku, a potom i ubijena od strane istog po?inioca u zgradi suda, u samoj sudnici, nao?igled organa reda.? Samo zato ?to je pripadnica islama i samo zato ?to je njeno obla?enje bilo u skladu sa islamskim propisima dokaz je sve prisutnije islamofobije koja se prvo o?itovala kroz verbalne napade (govore ultradesni?arskih lidera u zemljama Zapadne Evrope), da bi se pre?lo na fizi?ke napade na muslimane sa najtragi?nijim posljedicama.? Izgleda da taj stra?ni zlo?in i sve u?estaliji napadi na muslimane, d?amije i mesd?ide, motivisani islamofobijom, nisu bili dovoljan znak za uzbunu i pokazatelj da je krajnje vrijeme da se ne?to po ovom pitanju uradi i napokon stane na put islamofobiji. Umjesto toga jedna desni?arska partija u ?vicarskoj organizovala je referendum sa pitanjem da li treba dozvoliti muslimanima da grade minarete?? Sama sadr?ina pitanja je skandalozna sama po sebi i predstavlja ?kolski primjer kr?enja demokratskih principa. Sa aspekta zdravog razuma, ali i demokratije, neprihvatljivo je da se o izgledu muslimanske bogomolje izja?njavaju nemuslimani i neprihvatljivo je da se u jednom dru?tvu, koje se deklari?e kao demokratsko, vodi kampanja protiv muslimana na na?in da direktno podsti?e na islamofobiju i na netrpeljivost prema muslimanima, njihovoj kulturi, tradiciji i sve ?to podsje?a na islam. Kampanja koju su vodili desni?ari u ?vicarskoj i zapaljiva retorika koja se mo?e ?uti od desni?arskih i ultradesni?arskih partija u Evropi neodoljivo podsje?a na opoziciono djelovanje Hitlerove Nacionalsocijalisti?ke partije i njegove vatrene govore 20-tih i 30-tih godina 20. stolje?a kada je pozivao na rje?enje tzv. jevrejskog pitanja na na?in ?to je prvo pro?irio netrpeljivost ve?inskog stanovni?tva prema Jevrejima. Op?te je poznato da je jedna takva bezumna politika dovela do holokausta i egzodusa Jevreja ?irom Evrope.? Druga, ali ne manje bitna ?injenica na koju moramo obratiti pa?nju jeste poku?aj ?vicarskih vlasti da, prebacuju?i odgovornost sa sebe, sakriju se iza rezultata referenduma. Koliko je tzv. narodna volja na referendumima relativna stvar pokazuje primjer irskog referenduma o Lisabonskom sporazumu koji je poslije niza ponavljanja glasanja jedva pro?ao. Isto tako ?injenica je da su i Hitler i Milo?evi? na izborima imali ve?inu glasova, a ?to opet ne zna?i da su glasa?i ispravno postupili, ili da su doti?ni izabranici bili demokrate i po?tovaoci vladavine prava.? Skandalozan je i poku?aj pojedinih ?vicarskih zvani?nika da sramne rezultate referenduma opravdaju proizvoljnom konstatacijom da i u pojedinim muslimanskim zemljama nedostaju crkve i zvonici. Ne?uveno! Zar je to jezik demokratije? Zar jedna diskriminacija (ako je ova tvrdnja ta?na) mo?e biti opravdanje za drugu? Zar jedna demokratska Evropa za komparaciju sebi uzima Bliski istok ili zemlje Afrike? Zar ugnjetavanje i obesbravljenost jednih mo?e biti opravdanje za jedno takvo pona?anje? Ako je to civilizacijsko dostignu?e novog doba onda nismo mnogo odmakli od prvobitne ljudske zajednice. Obespravljenost ?vicarskih muslimana podsjetila nas je i na na? svakodnevni ?ivot prepun diskriminacije, a koja opet proizilazi iz islamofobije koju smi?ljeno plasira Ministarstvo vjera Republike Srbije i sam ministar Bogoljub ?ijakovi?. Podsjetilo nas je na ?injenicu da muslimani Beograda, Novog Sada, Ni?a jo? uvijek nemaju svoje mezarje, niti potreban broj vjerskih objekata gdje bi mogli prakticirati svoju vjeru. Podsjetilo nas je da desetine vjerou?itelja koji zahvaljuju?i nemaru Ministarstva nemaju svoja primanja, na ukidanje dotacija ?Glasu islama?, poku?aj ga?enja slobode govora i nategnuti odnos prema svemu ?to ima predznak islamskog. Me?utim, brojni apeli i podr?ke muslimanima koji dolaze od strane nemuslimanskih politi?kih autoriteta i intelektualaca, kao i osuda ?vicarskog referenduma, te diskriminatorskog odnosa pojedinih predstavnika vlasti prema muslimanima u Srbiji, ulijeva nadu o ujedinjenoj Evropi u svim svojim razli?itostima, o Evropi kao kolijevci demokratije. Ulijeva nadu da ?e i ovaj kontinent iznjedriti svog Barak Husein Obamu, koji ?e probuditi nadu i biti dokaz da je i Evropa kontinent prava, pravde i ?anse za sve. ?
Samir ef. Tandir?
Diskriminacija mutirala u segregaciju
Autonomnost Islamske zajednice je ugro?ena od strane vlasti formiranjem podani?ke paravjerske zajednice sa ciljem manipulacije i stvaranja prividne slike o po?tivanju vjerskih i ljudskih prava muslimana.Vlast ho?e poslu?nike u politi?kom i vjerskom ?ivotu Bo?njaka. Na?la ih je u liku izdajica bo?nja?kih interesa i ponadala se da je ?ubila? svaku na?u inicijativu i ?elju za ravnopravno??u i partnerstvom unutar zajedni?ke nam dr?ave Srbije.
Me?utim, ta ?elja nije nestala, ona svakim danom biva sve ja?a. Pripadnici Islamske zajednice ne?e ustuknuti ni jedan milimetar na putu njene odbrane, bez obzira koliko jaki bili napadi vlastodr?aca, ali ne?e ni oti?i u krajnost i ekstremizam kako bi se odbranili. O?trina i odlu?nost u odbrani na?ih prava i stavova ne zna?e isklju?ivost i aroganciju. Zato smatramo da se razgovorima na zdravoj osnovi mogu rije?iti problemi na relaciji Ministarstvo vjera ? Islamska zajednica, uz po?tovanje na?ih osnovnih prava, ?to se mo?e uzeti za polaznu osnovu nekih budu?ih razgovora, ako do njih do?e. Muslimani po vjeri, Bo?njaci po nacionalnosti, zajedno sa Albancima, Srbima, Romima, Gorancima i drugima u jedinstvenoj, tradicionalnoj Islamskoj zajednici u Srbiji. Me?utim, pozitivnih koraka od strane Beograda jo? nema, ali zato ima diskriminacije koja se naj?e??e ogleda u sljede?em: ?Ustav Srbiju defini?e kao dr?avu Srba i ostalih gra?ana.? Zna?i li to da su Bo?njaci? podstanari u sopstvenoj dr?avi, narod manje vrijedan od ve?ine, narod sa manje prava na Srbiju od Srba. Da li nas sa ovakvim stavom vlast tjera iz Srbije? Himna na?e dr?ave je ?sve?ana pjesma? ?Bo?e pravde? u kojoj se veli?a i uzdi?e samo ve?inski narod i srpske zemlje. Nas i ostalih nema nigdje. Koje su to srpske zemlje? Da li je i Srebrenica platila? krvlju 8.000 ?rtava da bi postala ?srpska???
Obrazovanje na bosanskom jeziku - mrtvo slovo na papiru Po zakonu imamo pravo obrazovati se na maternjem bosanskom jeziku. U Sand?aku se nigdje, ama ba? ni u jednoj ?koli ne po?tuje pomenuta zakonska regulativa. De?ava se da nastavnici vr?e pritisak na djecu koja govore jekavicom, tra?e?i da pri?aju ekavicom. U jednoj novopazarskoj osnovnoj ?koli u?iteljica ?muslimanka? ismijava djecu ?to ne govore ?lepo? i moderno, nego pri?aju ?lijepo?, ?to je zaostalo, starinski i ?selja?ki?, kako ona re?e. Vlast podr?ava paravjesrku zajednicu, dok se u slu?aju Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori zala?e protiv novonastale Crnogorske pravoslavne crkve. Ministarstvo vjera na ?elu sa ministrom ?ijakovi?em pritiska Islamsku zajednicu. Najsvje?iji primjeri su: ugro?avanje islamske vjeronauke; ukidanje stipendija studentima Fakulteta za islamske studije, a zatim ponovno vra?anje istih na snagu; ukidanje zakonskih dotacija ?Glasu islama?, jedinom vjerskom glasilu muslimana u Srbiji. O nebrizi za vjerske i kulturne spomenike Bo?njaka da ne govorimo. Te?a nebriga se ogleda prema vakufskoj imovini koja se prodaje i oduzima i pored postojanja zakonske regulative koja to izri?ito zabranjuje. Sjetimo se zgrade Islamskih ustanova, Novopazarske banje, Bolni?kih livada, Gazilara, imanja kod Pete mjesne zajednice, imovine na Paricama, Had?etu itd, itd. Zaposlenost muslimana u dr?avnim organima, institucijama i preduze?ima koja se finansiraju iz javnog bud?eta je skoro na nultoj ta?ki! Struktura uposlenih nije? proporcionalna broju stanovnika u sand?a?kim gradovima. U Priboju je stopa nezaposlenih Bo?njaka visoka. U Novoj Varo?i i to malo Bo?njaka ?to je ostalo marginalizuje se i nema ih na funkcijama, pa ?ak i na najobi?nijim radnim mjestima. Ve?ina tamo?njih muslimana je nezaposleno. U Prijepolju su Bo?njaci u najve?oj mjeri diskriminisani po svim osnovama. Iako ?ine polovinu tamo?njeg stanovni?tva vrlo malo njih je zaposleno na odgovornim funkcijama, ili bilo kakvim radnim mjestima. U Sjenici Bo?njaci ?ine 86% stanovni?tva, a njih oko 5% je uposleno u dr?avnim ustanovama. U Novom Pazaru je skoro 90% Bo?njaka, a u policiji i pravosu?u ih je neznatan broj. U Tutinu vrlo malo Bo?njaka ima rukovode?e pozicije u dr?avnim ustanovama, iako oni ?ine 99% stanovni?tva. Da li je ovo diskriminacija?? U sand?a?kim gradovima samo par ulica nosi bo?nja?ke nazive. Neasfaltiranost ulica,?? posebno u naseljima u kojima muslimani ?ine ve?inu, o?igledna je. Pogledajte Tutin i Sjenicu, kao da smo u Srednjem vijeku, ?to se puteva ti?e. Novopazarska naselja ?eremid?inica, Bukre?, Had?et, Mur, Selakovac i dr. najbolji su svjedoci ovog vida diskriminacije. Pokrivenost kablovskom mre?om, internetom i kvalitetnom fiksnom telefonijom je o?ajna. U mnogim sand?a?kim naseljima u kojima muslimani ?ine ve?inu nema kablovske televizije. Interneta nema u mnogim seoskim i prigradskim naseljima. Tamo gdje ga ima on je spor, sa ?estim prekidima i bez stalne konekcije, zato ?to je fiksna telefonska mre?a nekvalitetna. Da kojim slu?ajem ve?inski narod ?ini ve?inu u pomenutim naseljima internet i fiksna telefonija bili bi kvalitetni kao u najzaba?enijim golijskim selima.??
Muslimanski ?aci u ?kolama sa srpskim imenima Skoro sve osnovne ?kole u Sand?aku nose nazive uglednih Srba. Od 12 osnovnih ?kola u Novom Pazaru samo jedna nosi bo?nja?ko ime - Rifat Burd?evi? Tr?o. Gradska biblioteka nosi naziv ?Dositej Obradovi??. Od 7 osnovnih ?kola u Tutinu, tri imaju bo?nja?ko ime, ra?unaju?i i Me?u Selimovi?a kojeg Srbija zove Srbinom. U Prijepolju i Priboju ni jedna osnovna ?kola ne nosi bo?nja?ki naziv. Sveti Sava je ?kolska slava, pa su i bo?nja?ka djeca prinu?ena da joj prisustvuju i pjevaju svetosavsku himnu. U u?ionici jedne novopazarske ?kole naslikana je velika slika Svetog Save na zidu. Da ironija bude ve?a u toj u?ionici je odjeljenje ?iji su svi polaznici muslimani. U jednoj novosagra?enoj ?koli u Novom Pazaru, u?iteljica, Srpkinja po nacionalnosti, tra?ila je od djece da stoje tri minuta ?utnje u znak odavanja po?te preminulom Patrijarhu Pavlu. U ovom odjeljenju sva djeca su muslimanske vjere. Nije mogu?e da u?iteljica to nije primijetila? Sand?ak je najsiroma?nija regija ne samo u Srbiji, ve? i ?ire. To je zato ?to se potpuno izbjegava ulaganje u njega. Fabrike se ne grade, a i ono ?to je imalo to je pokradeno i zatvoreno. Ali zato je u Prokuplju otvorena novu fabrika u kojoj se planira uposliti vi?e od hiljadu radnika. Sli?no je i sa Zrenjaninom gdje je skoro otvorena nova fabrika u kojoj je uposleno vi?e stotina ljudi. Kada ?e vlast otvoriti novu fabriku u Novom Pazaru, Sjenici, Tutinu, Priboju...? Kod nas planiraju da grade modernu deponiju, da nas ekolo?ki uni?te i zagor?aju nam i onako te?ak ?ivot. Pe?ter se devastira, ekolo?ki uni?tava vojnim vje?bama, sto?ni fond opada zbog niskih otkupnih cijena. Jednom rije?ju, sistematski se uni?tava ono ?to je bo?nja?ko. Izbjegava se izgradnja puteva i auto-puteva, pruge kroz Sand?ak, kako bi nas otrgli od ostatka svijeta. Politi?ko-vjerska situacija u Sand?aku se namjerno ?talasa? kako bi se kod stranih investitora otupila ?elja za ulaganjem. Ko bi pametan ulagao u nestabilan i nesiguran region? ?elja beogradske vlasti je da od Sand?aka napravi geto u kome cvjetaju kriminal, prodaja droge i oru?ja, korupcija i mito. Sve ?to je pozitivno marginalizuje se i nipoda?tava do te mjere da nas nema ni na turisti?kim mapama, znakovima na putevima, posebno kada su u pitanju vjerski i kulturni objekti Bo?njaka.? U Srbiji je na snazi tiha asimilacija.? U novom paso?u dr?avljanstvo je definisano kao srpsko. Za?to u paso?u ne stoji dr?avljanstvo Republike Srbije? Zato da bi se mi i ostali navikli na rije? ?srpsko?, i tako budemo asimilirani. Od svih televizija sa nacionalnom frekvencijom samo na vojvo?anskoj televiziji se u vremenskoj prognozi na mapi Srbije prikazuje Novi Pazar, iako je to peti po veli?ini grad u Srbiji. To zato ?to se ?eli sakriti ?injenica da je Novi Pazar administrativni, intelektualni, ekonomski i svekoliki centar Sand?aka i ovog dijela Srbije. Na putu kroz Srbiju do Pazara postoji samo jedna tabla gdje pi?e u kom je pravcu i koliko kilometara nam ostaje do njega. I to je na?in da se prikrije istina o jednom narodu, njegovim gradovima i selima, o ljudima koji su krivi samo zato ?to su muslimani. Zar nabrojano nije segregacija??
AnaviSH 10/12/2019 08:34:44 Packers And Movers Bangalore Local Household Shifting Service, Get Free Best Price Quotes Local
https://packersmoversbangalore.in/
Novopazarski Sandžak, od turske rije?i Sancak, Sandžak, Санџак, naziv je za osmansku upravnu oblast, a izvorno znaaei bajrak (zastava), predstavlja podru?je koje se u užem smislu nalazi u Srbiji i Crnoj Gori,dok širi kontekst podrazumijeva dio Bosne i Hercegovine i Kosova. To je Sandzak
Info Sajta
cao.
•