Dan dr?avnosti Bosne i Hercegovine je praznik u Bosni i Hercegovini, koji se obilje?ava svakog 25. novembra. Na taj dan 1943. godine, na prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a u Mrkonji? Gradu su udareni moderni temelji dr?avnosti Bosne i Hercegovine, kao ravnopravne republike unutar jugoslavenske federacije, sa historijskim granicama koje su datirale jo? iz vremena srednjovjekovne Bosne.
Narodi BiH su jo? prije 66 godina, na Prvom zasijedanju ZAVNOBiH-a, istakli da ho?e Bosnu i Hercegovinu u kojoj je svaki gra?anin jednak u svojim pravima i na?inu ?ivota, bez obzira u kojem dijelu Bosne i Hercegovine ?ivi i bez obzira da li pripada ?ve?ini? ili ?manjini?. Jo? tada je nagla?eno da svaki dio Bosne i Hercegovine pripada svakom njenom gra?aninu, te da su tolerancija i zajedni?ki ?ivot jedini ispravan put za sve.
Principi ZAVNOBiH-a nikada nisu bili potrebniji nego danas. Najvi?i nacionalni interes svih nas je raditi i ?ivjeti u sigurnosti i miru i imati jednaka prava. Bosna i Hercegovina ?e, kao i uvijek do sada, nad?ivjeti sve nas, a ovaj istorijski datum, 25. novembar, obavezuje sve nas, Bosance i Hercegovce, da damo svoj puni doprinos u daljoj izgradnji i ja?anju na?e dr?ave Bosne i Hercegovine. Jo? jednom,?sretan vam Dan dr?avnosti Bosne i Hercegovine.
25. NOVEMBAR DAN DR?AVNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE
Klju?ni dan u izgradnji savremene dr?avnosti BiH je 25. novembar 1943, kada je u Varcar Vakufu odr?ano prvo zasjedanje Zemaljskog antifasisti?kog vije?a narodnog oslobo?enja BiH (ZAVNOBiH). Vije?nici ZAVNOBiH-a usvojili su Rezoluciju i Proglas narodima BiH u kojima je, medju ostalim, izra?ena volja naroda BiH da je njihova zemlja i srpska i hrvatska i muslimanska.
Nekoliko dana kasnije odr?ano je Drugo zasjedanje AVNOJ-a, na kojem je donijeta odluka o federativnom ustroju Jugoslavije, sa BiH kao jednom od ?est ravnopravnih ?lanica. Svakom od tada?njih pet slu?beno priznatih naroda u statusu nacije pripala je njegova federalna nacionalna jedinica.
Izuzetak je bila BiH koja svoj status unutar takve zajednice nije stekla na osnovu?nacionalnih kriterija, nego kao povijesna zajednica triju naroda koji stolje?ima ?ive zajedno.
Odlukama drugog zasjedanja ZAVNOBiH-a, odr?anog od 30. juna do 2. jula 1944, BiH je ustrojena?kao gra?anska dr?ava, sto je predstavljalo politi?ki rezime njenog hiljadugodi?njeg historijskog dr?avnopravnoga iskustva i kontinuiteta. Kroz tih hiljadu godina trajanja Bosna nije bila politi?ki strogo centralizovana, nacionalno unitarizirana niti kulturno unificirana i njen se historijski razvitak ogleda i u kontinuitetu teritorija i imena Bosne. Bosna se, za razliku od susjeda i okolnih zemalja, nije tokom svoje politogeneze selila, cijepala niti mijenjala ime od 949, kada se pominje u traktatu De administrando, bizantskog cara Konstantina VII Porfirogeneta.
Bosna se, za vrijeme Stjepana II Kotromani?a prostirala od Save do mora, od Cetine do Drine. Molbe papi Prvi bosanski kralj Tvrtko I Kotromani? vladao je u drugoj polovini XIV stolje?a ne samo teritorijom sada?nje BiH nego i okolnim zemljama, njeno se kraljevstvo prostiralo od Lima i Boke Kotorske do Velebita i Une, do dalmatinskih otoka Bracu, Hvaru i Kor?uli. No, posljednji bosanski kraljevi Stjepan Tomas i njegov sin uzaludno su preklinjali evropske kr??anske vladare, posebno rimskog papu, da im pruzi pomo? u odbrani od Osmanlija koji sve ?e??e napadaju Bosnu.
Prolje?a 1463, kad je sultan Mehmed II Fatih osvojio Bosnu nije nestala ideja Bosne, teritorij i ime. Osmanske su vlasti osnovale Bosanski sand?ak, koji je prerastao u Bosanski ejalet. On je obuhvatao teritoriju ve?u no u doba kad je Bosnom vladao Kotromani?. Teritorijalni integritet BiH ostao je netaknut tokom svih 40 godina austrougarske uprave, za vrijeme Kraljevine SHS "turski paragraf" ostavio je BiH u tada?njim granicama.
Kontinuitet BiH naru?en je jedino za ?estojanuarske diktature, kada je Kraljevina podijeljena na upravna podru?ja, a razbijanje BiH nastavljeno je uspostavom Banovine Hrvatske avgusta 1939. Sve je to trajalo nekih desetak godina, do aprilskog rata 1941. i sloma Kraljevine Jugoslavije, do formiranja ZAVNOBiH-a. Autor: prof.dr. Mustafa Imamovi?
SRETAN 25. NOVEMBAR, DAN DR?AVNOSTI BOSNE i HERCEGOVINE
U ime Kongresa Bo?njaka Sjeverne Amerike (KBSA) ?estitamo svim gra?anima Bosne i Hercegovine u domovini i dijaspori 25. novembar - Dan dr?avnosti Bosne i Hercegovine i?pozivamo vas da prigodnim manifestacijama obilje?imo ovaj praznik i dignemo glas protiv svih Prijedloga zakona o praznicima BiH koji isklju?uju Dan dr?avnosti i Dan neovisnosti BiH
U svojoj hiljadugodi?njoj i burnoj historiji Bosna i Hercegovina je zabilje?ila puno historijskih doga?aja i datuma u memoarima svjetske historije i civilizacije. Od Bogumila, ?Dobrih Bo?njana?, Kulina bana do na?ijeh dana, priznavana i osporavana, aneksirana i svojatana, ?prkosna ? i samosvojna, ?uvala je sebe od du?mana svojih. U toj riznici bosanske historije 25-ti novembar 1943-?e predstavlja poseban dragulj u kome se prelama su?tina i istina BiH. Jer njena su?tina jeste su?ivot razli?itosti, a njena istina, njene me?unarodno priznate granice. Iz iskustva su?ivota, po?tivanja prava drugog i druga?ijeg rodio se antifa?izam, a iz antifa?izma spoznaja o vlastitoj dr?avnosti i nu?nosti njenog o?uvanja.
Vije?nici Zemaljskog antifa?isti?kog vije?a narodnog oslobo?enja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH) su tog 25. novembra 1943-?e, svojom Rezolucijom i Proglasom narodima BiH obnovili i jo? jednom potvrdili vi?estoljetnu dr?avnost, multietni?nost i historijsko-politi?ki individualiet koji je BiH ba?tinila kroz svoju historiju. BiH je dobila svoj parlament, svoju vladu, svoje pravosu?e. BiH je kao ravnopravna dr?ava u?la u Federaciju sa drugim zemljama u regionu.
Cicero ka?e ?Historia magistra vitae est?, ?to zna?i?Historija je?U?iteljica ?ivota,? ali mnogi?historiju izu?avaju ne u?e?i iz nje. Mitovi su istine neprijatelja BiH a oru?je njihov argument. Samo svijest formirana na tom argumentu mo?e izjaviti da ??e jednog naroda nestati ? i da je kom?ija ?ovjek sa ?genetskom gre?kom?. Historija zapisuje i ne opra?ta, bosanska historija vodi u Europu a mitologija u ha?ku sudnicu.
Mnogi bi htjeli da nam zabrane sje?anje, da vjerujemo u mitove, da izdamo sebe, da 25-ti zamijenimo nekim drugim danom novembra. Mnogi ho?e da Bosne nema a mi im poru?ujemo ?ima Bosne a bi?e valahi i nas u Bosni?.
?uvanje sje?anja na ZAVNOBiH, njegove antifa?isti?ke poruke i domete, jeste du?nost, ali i pouka ?u?iteljice ?ivota?. Da nije bilo 25. novembra 1943-?e, ne bi bilo ni 1. marta 1992-ge a ni nas bez onih ?to za Bosnu ?ivot dado?e.
AnaviSH 10/12/2019 08:34:44 Packers And Movers Bangalore Local Household Shifting Service, Get Free Best Price Quotes Local
https://packersmoversbangalore.in/
Novopazarski Sandžak, od turske rije?i Sancak, Sandžak, Санџак, naziv je za osmansku upravnu oblast, a izvorno znaaei bajrak (zastava), predstavlja podru?je koje se u užem smislu nalazi u Srbiji i Crnoj Gori,dok širi kontekst podrazumijeva dio Bosne i Hercegovine i Kosova. To je Sandzak
Info Sajta
Dan dr?avnosti Bosne i Hercegovine
Klju?ni dan u izgradnji savremene dr?avnosti BiH je 25. novembar 1943, kada je u Varcar Vakufu odr?ano prvo zasjedanje Zemaljskog antifasisti?kog vije?a narodnog oslobo?enja BiH (ZAVNOBiH). Vije?nici ZAVNOBiH-a usvojili su Rezoluciju i Proglas narodima BiH u kojima je, medju ostalim, izra?ena volja naroda BiH da je njihova zemlja i srpska i hrvatska i muslimanska.
U ime Kongresa Bo?njaka Sjeverne Amerike (KBSA) ?estitamo svim gra?anima Bosne i Hercegovine u domovini i dijaspori 25. novembar - Dan dr?avnosti Bosne i Hercegovine i?pozivamo vas da prigodnim manifestacijama obilje?imo ovaj praznik i dignemo glas protiv svih Prijedloga zakona o praznicima BiH koji isklju?uju Dan dr?avnosti i Dan neovisnosti BiH
cao.
•