 Ratko KNE?EVEI?: ?Tragovi? tih dokaza protiv ?ukanovi?a i njegovih prijatelja tako?er se nalaze u tom obimnom spisu u Njujorku i siguran sam da su na zahtjev upu?en tamo?njem Federalnom sudu dostupni javnosti.
Zbog interesovanja ?itaoca Bo?njaci.Net kojima je nedostupan podgori?ki list ?Vijesti? objavljujemo interview sa Ratkom Kne?evi?em. Sugovornik novinarke ?Vijesti? je biv?i insajder u crnogorskoj vlasti i ?ukanovi?ev kum, koji nakon petogodio?nje ?utnje govori o poslovima duhanskog kartela i njegovim ?rtvama. Kne?evi? za crnogorskog premijera ?ukanovi?a tvrdi da uspjeva ono ?to nije do sada uspjelo ni jednom politi?aru u Evropi ? istovremeno je bio predsjednik Vlade ili dr?ave i ?ef kartela koji je upravljao jednim od najve?ih ilegalnih poslova u poslijeratnoj Evropi.
Za gra?ane BiH, a posebno Bo?njake, je va?no da saznaju ?ta je ameri?ki potpredsjednik Joe Biden, kada je bio predsjednik mo?nog Komiteta za spoljnju politiku Kongresa, koji je do tada bio jedini ameri?ki zvani?nik koji se sreo sa Milo?evi?em u Beogradu od izbijanja rata, insistirao da se sretne sa Marovi?em i ?ukanovi?em nasamo. Rekao im je doslovce: ?Vi ste ratni zlo?inci, jer ste kompanjoni najve?eg ratnog zlo?inca nakon Drugog svjetskog rata, Milo?evi?a. I on i vi ?ete odgovarati pred me?unarodnom pravdom?. Milo?evi? je krepao u ?eliji Ha?kog tribunala, dok ?ukanovi? je debelo platio ha?kim sudijama da ga izuzmu iz me?unarodnih sudskih tokova zbog u?e??a CG sa Srbijom u agresiji na BiH i genocidu nad Bo?njacima.
Ovaj interview je objavljen u tri nastavka od 20-22. jula 2009.
Dok istra?ni organi Hrvatske i Srbije poku?avaju da rije?e ubistvo vlasnika ?Nacionala? Iva Pukani?a, njegov prijatelj i nekada?nji bliski saradnik premijera Mila ?ukanovi?a, Ratko Kne?evi? u intervjuu elektronskom po?tom, koji ?e ?Vijesti? objaviti u nastavcima, ubije?en je da iza atentata na hrvatskog novinara stoji ?duhanski kartel?, koji je poku?ao i medijski da zagospodari prostorom biv?e Jugoslavije.
O svojim saznanjima o ?vercu cigareta, tajnim kanalima, ra?unima i osobama uklju?enim u taj posao, Kne?evi? je dao i izjavu italijanskoj Direkciji za borbu protiv mafije, nakon ?ega je dobio informacije da mu je ugro?ena bezbjednost, te i da je on sljede?a meta ?vojnog krila duhanskog kartela?? Kne?evi? ?ivi u Londonu i ovo je prvi put poslije pet godina da govori za neki ju?noslovenski medij i o svom odnosu sa ?ukanovi?em.
 Mafija: Milo i Stanko
Ratko KNE?EVEI?: To se upravo desilo u Crnoj Gori Milu ?ukanovi?u. Umjesto da se sa tim aktivnostima, poslom i njegovim akterima stane onog trenutka kada su zavr?ene sankcije, dolaskom ?ukanovi?a na tron apsolutne vlasti u Crnoj Gori 1997. godine, taj posao jo? ja?e raste, cvjeta, da bi, po izvje?tajima agencija za za?titu zakonitosti EU i SAD, u 1999. i 2000. iznosio nekoliko milijardi dolara godi?nje. Crna Gora postaje rob tog posla, a ?ukanovi? njegov glavni eksponent. Tako je uspio biti legalni predsjednik dr?ave i Vlade i lider najve?eg ilegalnog biznisa u Evropi nakon Drugog svjetskog rata, te partner italijanske i srpske mafije, ?to je dokumentovano u istragama Antimafija?ke direkcije u Bariju, Dr?avnog tu?ila?tva ?vajcarske u Bernu, Kancelarije za suzbijanje prevara i korupcije EU (OLAF) u Briselu, kao i dokumentima razli?itih institucija u Va?ingtonu, Briselu, Londonu i Berlinu, koji su na zahtjev, naravno, dostupni ?iroj javnosti, pa i crnogorskoj.
? Kakva je Va?a uloga u ?vercu/tranzitu cigareta preko Crne Gore?
- Za taj sam ?posao? saznao kao i svaki drugi gra?anin Crne Gore. To je bila najlo?ije ?uvana crnogorska tajna. Kao savjetnik gospodina ?ukanovi?a i ?ef Misije Crne Gore u Sjedinjenim Dr?avama, naravno da sam znao i vi?e. Bio je to posao koji je mogao, na svoj na?in, biti legitiman samo i isklju?ivo tijekom trajanja sankcija Ujedinjenih nacija, jer je trebalo ?namiriti? dr?avnu kasu u svakom smislu. Tada je imao svaku opravdanost. O pogubnom uticaju ekonomskog embarga UN na zemlje i dru?tva koja su mu izlo?ena pisao sam i u svojoj studiji iz 2006. godine koja je posve?ena politi?koj ekonomiji tranzicije Crne Gore, kao tada, najnovije evropske dr?ave. Me?utim, ono ?to je po?elo kao ?zaobilazak? embarga, preraslo je, nakon njegovog skidanja, u jedan od najve?ih biznisa u regionu, pa i u cijeloj Evropi, u kojem su se ?okrenule? milijarde dolara. Na?alost, da biste krenuli u taj posao, kao Vlada zemlje izlo?ena tome, morate se osloniti na aktere koji poznaju ilegalna tr?ista, ?podzemne? metode poslovanja i tokova novca, te alternativne kanale transporta.
Problem nastaje kada va?i partneri iz ?ilegale?, postanu i stalni partneri u poslu nakon ?to sankcije pro?u. Te neprirodne alijanse iz perioda sankcija nastavljaju da ?ive i nakon njih, stvaraju?i neraskidive veze sa vla??u i onim njenim koruptivnim eksponentima.
Taj proces stvara u zemljama tranzicije novu elitu bogata?a koja se vezama, ?bondovima? stvorenim u ?prljavim? poslovima i enormnom koli?inom gotovine dobijene od istih, sada koristi da bi kontrolisala dru?tvene, politi?ke i ekonomske procese u zemlji. Isto tako, u javnosti se stvaraju bla?i ?filteri? prema kriminalnim aktivnostima, koji demoraliziraju bilo kakav ozbiljni napor da se na zdravim osnovama reorganizuju dru?tveni i ekonomski procesi.
To se upravo desilo u Crnoj Gori Milu ?ukanovi?u. Umjesto da se sa tim aktivnostima, poslom i njegovim akterima stane onog trenutka kada su zavr?ene sankcije, dolaskom ?ukanovi?a na tron apsolutne vlasti u Crnoj Gori 1997. godine, taj posao jo? ja?e raste, cvjeta, da bi, po izvje?tajima agencija za za?titu zakonitosti EU i SAD, u 1999. i 2000. iznosio nekoliko milijardi dolara godi?nje. Crna Gora postaje rob tog posla, a ?ukanovi? njegov glavni eksponent. Tako je uspio biti legalni predsjednik dr?ave i Vlade i lider najve?eg ilegalnog biznisa u Evropi nakon Drugog svjetskog rata, te partner italijanske i srpske mafije, ?to je dokumentovano u istragama Antimafija?ke direkcije u Bariju, Dr?avnog tu?ila?tva ?vajcarske u Bernu, Kancelarije za suzbijanje prevara i korupcije EU (OLAF) u Briselu, kao i dokumentima razli?itih institucija u Va?ingtonu, Briselu, Londonu i Berlinu, koji su na zahtjev, naravno, dostupni ?iroj javnosti, pa i crnogorskoj.
? U svjedo?enjima pred italijanskim tu?iocima Va?e ime se ?esto pominje? Da li Vas je italijanski tu?ilac pozvao da svjedo?ite? ?ta ste tamo rekli?
- Na poziv gospodina ?elzija, a nakon nekoliko intervjua koje sam dao ?tampi u na?em regionu o problemu ?verca cigareta i umije?anosti ?ukanovi?a u cijeli proces, svjedo?io sam u Bariju, u aprilu 2002. godine. Moje svjedo?enje je dostupno javnosti, tako?er.
? Tvrdite da je veliki iznos od dr?avnih taksi na tranzit/?verc cigareta oti?ao u privatne d?epove? Znate li ko je, kako, kada i koliko novca zaradio od tranzita/?verca cigareta kroz Crnu Goru? Imate li dokaze za to? Ako imate, kakve?
- Cijeli posao bio je od po?etka netransparentan i obavijen velom ?dr?avne tajne?. Po?eo je kao jako potrebna i posebna ?akcija? Dr?avne bezbjednosti Crne Gore da bi se napunio dr?avni bud?et. U tu su svrhu na po?etku anga?ovani inspektori slu?be, Kalu?erovi? i Stamatovi?, da taj posao vode i kontroli?u za ra?un i u ime dr?ave. Kako je posao bio lukrativan od prvog dana, i kako nekome nije odgovaralo da dr?avni organi znaju sve o obe?avaju?im koli?inama gotovine, ubrzo je formiran novi ?tim?. Italijanski dio posla, tako, od tada kontroli?u Veselin-Vesko Barovi? i Branko Vujo?evi?, otvaraju?i privatnu firmu M.T.T. (?to stoji za Montenegrian Tobacco Transit). Ta agencija posredstvom svog predstavnika u Milanu, Du?anke Jekni?, stupa u kontakt sa ?klijentima? koji su eksponenti i lideri klju?nih mafija?kih klanova Barija i Napulja, koji dobijaju ?etiri ekskluzivne licence za transport cigareta preko Crne Gore.
Zato pla?aju, kako pau?alnu, tako i taksu po mjeri transporta. Oni opet otvaraju specijalizovanu mjenja?nicu u Luganu, u ?vajcarskoj, za pranje novca iz tog posla, o ?emu je vrlo plasti?no svjedo?io pred tu?ila?tvima u Bariju i Bernu nekada?nji saradnik crnogorske Vlade Goran Stanjevi?. Srpski dio posla, koji je zapanjuju?e bio u obimu skoro isti sa italijanskim, po dogovoru Jovice Stani?ica i Mila ?ukanovi?a, kontroli?e Stanko-Cane Suboti?, do tada nepoznati kroja? i trgovac sitnom robom sa Uba, koji za svoje pomo?nike u Crnoj Gori uzima dva ?ukanovi?eva ku?na prijatelja Du?ka Bana i ?eljka Mihailovi?a.
Policijsku za?titu u oba posla, kako ?srpskom? tako i ?italijanskom?, sprovodi Goran ?ugi?, a nakon njegovog ubistva, Vuk Bo?kovi?. Svima njima sve vrijeme samo je jedan ??ef? i samo jednom ?ovjeku odgovaraju ? Milu ?ukanovi?u.
Tako ?ukanovi?u uspijeva ono ?to nije do sada uspjelo ni jednom politi?aru u Evropi ? istovremeno je bio predsjednik Vlade ili dr?ave i ?ef kartela koji je upravljao jednim od najve?ih ilegalnih poslova u poslijeratnoj istoriji Evrope.
Samo u 1999. i 2000. godini, preko ra?una firmi Codex iz Lihten?tajna i Dulwich sa Kipra, ?oprano? je oko 2,3 milijarde njema?kih maraka. Za ove firme istra?itelji iz Barija sumnjaju da su ih kontrolisali upravo ?ukanovi? i Suboti?, a to su i dokumentovali u dijelu optu?nice u Bariju.
? Da li ste znali da italijanske vlasti prislu?kuju telefone pojedinih crnogorskih zvani?nika?
- U novembru 1996. sreo sam se, na njihov poziv, sa visokim zvani?nicima tada?nje italijanske Vlade u Rimu, na proputovanju iz Va?ingtona za Podgoricu. U vrlo otvorenom, prijateljskom razgovoru rekli su mi da je Crna Gora postala stjeci?te i ?operativna platforma? najja?ih italijanskih mafija?kih klanova, da pored cigareta ?vercuju drogu i oru?je, da su im u oru?anim sukobima sa ?vercerima poginula nekolika carinika i policajca na du?nosti, i da su odlu?ili da prekinu ?morsku trasu?, da taj posao vi?e ne?e tolerisati, te da za to imaju i zeleno svjetlo partnera u Evropskoj uniji. Tu sam poruku prenio ?ukanovi?u i ubrzo je uprili?en sastanak izme?u Mara?a, tada?njeg klju?nog ?ukanovi?evog ?bezbjednjaka?, i predstavnika vi?e italijanskih agencija za za?titu zakona, kojem sam prisustvovao i ja.
Italijanska strana je dostavila spisak svih mafija?a sa njihovih potjernica, oko 30 osoba, sa dokazima o njihovom boravku u Crnoj Gori, me?u kojima su bili i prislu?kivani razgovori osoba iz Italije sa boravkom u Baru, Budvi, Herceg Novom i njihovih ?prijatelja? iz Crne Gore, kao i njihove svje?e fotografije. Zaklju?ili smo i gospodin Mara? i ja da je italijanska slu?ba i te kako bila aktivna u Crnoj Gori, jer je, naravno, kontrolisala svoju mafiju u ?emigraciji.?
Dakle, informacije da se sve prati, snima, prislu?kuje, osim nas, morao je imati i gospodin ?ukanovi?, naravno. Pomanjkanje ?sigurnosne kulture? i njemu svojstvena arogancija, te pogre?ne procjene njegovih saradnika i prijatelja omogu?ile su, danas je o?igledno, da italijanski istra?itelji pove?u sve ta?ke crnogorskog politi?kog i ?ukanovi?evog privatnog, ?ivotnog ?mozaika?.
 Zato pla?aju, kako pau?alnu, tako i taksu po mjeri transporta. Oni opet otvaraju specijalizovanu mjenja?nicu u Luganu, u ?vajcarskoj, za pranje novca iz tog posla, o ?emu je vrlo plasti?no svjedo?io pred tu?ila?tvima u Bariju i Bernu nekada?nji saradnik crnogorske Vlade Goran Stanjevi?. Srpski dio posla, koji je zapanjuju?e bio u obimu skoro isti sa italijanskim, po dogovoru Jovice Stani?ica i Mila ?ukanovi?a, kontroli?e Stanko-Cane Suboti?, do tada nepoznati kroja? i trgovac sitnom robom sa Uba, koji za svoje pomo?nike u Crnoj Gori uzima dva ?ukanovi?eva ku?na prijatelja Du?ka Bana i ?eljka Mihailovi?a.
Policijsku za?titu u oba posla, kako ?srpskom? tako i ?italijanskom?, sprovodi Goran ?ugi?, a nakon njegovog ubistva, Vuk Bo?kovi?. Svima njima sve vrijeme samo je jedan ??ef? i samo jednom ?ovjeku odgovaraju ? Milu ?ukanovi?u.
? Pukani? je pred tu?iocima u Italiji tvrdio da mu je Vilijam Montgomeri rekao da je ?ukanovi? zaradio 130 miliona dolara koji se nalaze na stranim ra?unima. Vi ste tvrdili da ste imali uvid u njegov navodni ra?un u ?vajcarskoj. Imate li dokaze za to?
- Mogu da potvrdim da sam se u maju 2001. godine sreo sa pokojnim gospodinom Pukani?em i gospodinom Montgomerijem u Zagrebu, i da smo komentarisali pisanje ?Nacionala? o duhanskoj mafiji. Potvr?ujem da je gospodin Pukani? vjerno prenio detalje tog razgovora istra?iteljima u Bariju. Gospodin Montgomeri je rekao tu re?enicu, ali nije specificirao gdje se nalaze ti ra?uni i ko ih kontroli?e. Ponudio je i saradnju gospodinu Pukani?u na daljem otkrivanju novih ?sadr?aja? u toj temi. Vjerujem da je do te saradnje kasnije i do?lo. U jednom sasvim drugom kontekstu, i ne?to kasnije, meni su Karlos Akavedo, ameri?ki advokat iz Fort Loderdejla koji je zastupao vlade deset evropskih dr?ava i samu Evropsku komisiju u sporu protiv velikih duhanskih kompanija pred sudom u Njujorku, i pukovnik italijanske Finansijske policije Salvatore Katania, tada na slu?bi u OLAF-u u Briselu, pokazali dokaze za tri ra?una koji su, po njihovim rije?ima, bili pod kontrolom gospodina ?ukanovi?a.
Radilo se o ra?unu u jednoj maloj banci u Kiasu, selu na ?vajcarskoj strani italijanske granice, Banci svicera italiana, o ra?unu u UBS banci u Cugu (selo pored Ciriha) i ra?unu u jednoj ?tedno-kreditnoj zadruzi iz istog mjesta. Na ra?unima je, po njihovim rije?ima, bilo nekoliko miliona dolara, ali su nakon pisanja ?Nacionala? svi naprasno zatvoreni, kao i ra?uni ?lanova njegove familije u banci UBS Lugano, te drugih njegovih prijatelja. U snimljenim i objavljenim telefonskim razgovorima gospo?e Jekni? imate konkretne detalje o zatvaranju tih ra?una, za koje se upravo ona pobrinula.
?Tragovi? tih dokaza protiv ?ukanovi?a i njegovih prijatelja tako?er se nalaze u tom obimnom spisu u Njujorku i siguran sam da su na zahtjev upu?en tamo?njem Federalnom sudu dostupni javnosti.
Isto tako, koliko sam shvatio iz razgovora sa novinarom italijanskog ?Espresa? i ameri?kog Centra za javni integritet Leom Sistijem, koji sam vodio pro?log marta u Londonu, italijanski istra?itelji iz Barija smatraju da je ra?un firme CODEX u Lihten?tajnu bio pod direktnom kontrolom gospodina ?ukanovi?a. Naime, sa njega su pla?ane stvari kao ?to su blindirana stakla za ?ukanovi?ev stan u Podgorici, naru?ena u Italiji, ra?uni za blindirane ?audije? za njega i njegovu pratnju, ra?uni za ?ukanovi?ev i boravak njegove pratnje na putovanjima, iznajmljivanje aviona, kupovina dva nova aviona, svaki po blizu 20 miliona dolara vrijednosti, jedan za potrebe Vlade, drugi za potrebe Suboti?a, ?kolovanje djece njegovih prijatelja u inostranstvu, a oma?kom, ako ste pratili nedavnu javnu polemiku Caneta Suboti?a sa Aleksandrom Tijani?em, stigla je i ?potvrda? da je Tijani?ev honorar za rad na Tre?em kanalu Televizije Crne Gore do?ao sa tog ra?una. Dosta posla za dobrog, ambicioznog i hrabrog crnogorskog tu?ioca, ako takvog ima u Crnoj Gori.
Isto tako, trebalo bi da znate da u zvani?nim dokumentima tu?ila?tva u Bariju postoji dokumentacija, dokazi, crno na bijelo da je firma Stanka Suboti?a sa sjedi?tem u Lihten?tajnu, CODEX Ltd. i Dulwich sa sjedi?tem na Kipru, preko svojih ra?una ?prebacila? vi?e od milijardu i sto miliona eura u 1999. i 2000. godini. Otkud jednom biv?em ?najderu, molim Vas, toliki novac?
? U jednom intervjuu tvrdite da duhanski kartel ima ?vojno krilo i grupu obu?enih desperadosa spremnih da ubiju i za malo novca?. Rekli ste da je bilo poku?aja Va?e fizi?ke likvidacije, koje ste izbjegli. Kada, gdje i kako ste to izbjegli? Ko Vas je za?titio i upozorio?
- O ubistvima koja su vezana za duhanski kartel u Crnoj Gori nije dokumentovano pisao samo ?Nacional?. Upozorenje je dovoljno ?udna koincidencija za svaki normalni ljudski mozak, da su poginuli, a da ubice nikada nisu otkrivene, ovim redom: Vanja Bokan u Atini, za?etnik tog posla, prvi partner crnogorske Vlade i zna?ajan finansijer DPS-a u to vrijeme i jedno vrijeme Suboti?ev mentor, Radoslav Stoji?i? zvani Bad?a, ubijen u Beogradu jer se usudio da reketira gospodina Suboti?a, Jusuf-Jusa Buli?, ubijen u Beogradu nakon poku?aja da od Suboti?a ?naplati? dug za Bokana, Goran ?ugi?, ubijen u Podgorici, ?ef podgori?ke policije i najintimniji prijatelj Suboti?a i ?pulen? ?ukanovi?a, Beli Raspopovi?, drugi ?ovjek po funkciji i prvi po mo?i tada?nje crnogorske Dr?avne bezbjednosti (javna je tajna da je bio u ?ratu? sa ?ugi?em), Milan Rajkovi?, saradnik crnogorske slu?be, ubijen u Beogradu nakon susreta ?bliske vrste? sa Bajom Sekuli?em, Suboti?evim imintimusom i organizatorom, po vlastitom priznanju, od seksi partija do ?prljavih? poslova za istog, te sam Sekuli?, koji je ubijen 2001. samo dvije sedmice nakon izbijanja afere ?Nacional?, te Du?ko Jovanovi?, vlasnik i urednik ?Dana?, potencijalni svjedok u Bariju, i Ivo Pukani?, vlasnik i urednik ?Nacionala?, ubijen zvjerski u teroristi?kom aktu, u centru Zagreba, nakon gomile (dokumentovanih policijskim organima) prijetnji koje su stizale iz Crne Gore.
Interesantno je, tako?e, da su i pokojni ?ugi? i Sekuli? ostavili iza sebe vi?emilionske iznose u njema?kim markama na ra?unima na Kipru, u istoj banci koju je koristila Suboti?eva firma Dulwich.
Tu?ila?tvo i Uprava za spre?avanje pranja novca moraju utvrditi gdje su dr?avne pare
- Italijanska optu?nica je dostupna javnosti, sa imenima pilota aviona i kurira, od kojih su neki i svjedo?ili, te registracijama aviona koji su novac prenosili sa Podgori?kog na aerodrom na Kipru. Tu je naj?e??i famozni avion koji je koristila Vlada Crne Gore sa registracijom N999 CX. Po svjedo?enju jednog od pilota, tri devetke na repu su specijalna ?elja kupca Caneta Suboti?a, jer je ro?en 9. 9. 1959.
Dr?ava Crna Gora na ime taksi trebalo je da naplati makar 30 odsto od tog iznosa. Da li se mo?e dokumentovati takav i toliki ulaz kapitala u bud?et Crne Gore u te dvije godine? Ako ne, onda je taj dio oti?ao u privatne d?epove u?esnika ovog posla, i bud?et Crne Gore je o?te?en za onaj dio prihoda koji mu pripada po principu ?kontrole teritorije?.
Zato bi Uprava za suzbijanje pranja novca, dr?avni tu?ilac i tu?ilac za organizovani kriminal Crne Gore morali, na bazi tih dokumenata, tra?iti kontrolu bankarskih ra?una tih dviju firmi (CODEX Ltd. i Dulwich). Dostupni su im brojevi ra?una, imena banaka, imena kurira, datumi polijetanja i slijetanja aviona, njihove registracije, imena kapetana. Izjave date istra?iteljima u Bariju. Dakle, dokaza koliko ho?ete. Pogotovu zato ?to je Kipar sada u Evropskoj uniji i ?to su, nakon vi?e skandala, lihten?tajnske vlasti primorane da otkriju porijeklo imovine na svim ra?unima i to unazad vi?e godina i decenija. Ima li volje u Crnoj Gori za tako ne?to? ? pita Kne?evi?.
 Ratko Kne?evi? tvrdi da je uvjeren da je vlasnika i urednika ?Nacionala? Iva Pukani?a likvidirala ?najja?a mafija?ka? organizacija na Balkanu u pro?lom vijeku, kao i da je njegov ?ivot u opasnosti. U drugom nastavku intervjua za ?Vijesti?, Kne?evi? iznosi i svoj stav o arhiviranju italijanske optu?nice protiv premijera Mila ?ukanovi?a i razlozima njegovog povratka na vlast.
Ratko Kne?evi? (drugi dio): Kada je Tu?ilo saop?tio ?ukanovi?u da mu ?lan 414 italijanskog Krivi?nog zakonika mo?e donijeti do 40 godina zatvora, ?sjetio? se da treba skinuti ?eljka ?turanovi?a i sebi vratiti imunitet, kako bi se spasila ugro?ena sloboda
Siguran sam da ?e i nakon ovoga u Podgorici zasjedati ?u?i kabinet smrti?
? Od koga ste dobijali upozorenja da ste sljede?a meta i zbog ?ega biste bili ugro?eni? Zbog ?ega bi neko imao motiv da Vas ubije?
? Pitajte gospodina Kestnera o metodama kojima se koristi gospodin Suboti?? O tome je, u vi?e navrata, pri?ao istra?iteljima u Zagrebu i Bariju. Siguran sam da ?e i nakon ovog intervjua u Podgorici zasjedati ?u?i kabinet smrti?, kao i mnogo puta do sada.
Upozoravali su me, ranije skupa sa Pukani?em, hrvatske slu?be sigurnosti, koje su ?ak u jednom razgovoru sa tada?njim hrvatskim ministrom Lu?inom, od Mara?a, optu?ene, zato ?to me ?tite i ?to su me naoru?ale?!
Nakon vi?e direktnih upozorenja i prijetnji, obratio sam se jo? februara 2001. pismom ?ukanovi?u, u kojem sam mu rekao kakvim prijetnjama od njegovih prijatelja, prevashodno Suboti?a, sam izlo?en. To sam mu pismo poslao sa supotpisom mojeg advokata u Va?ingtonu, i uru?eno mu je, njegov je potpis na dostavnici, dok je bio na teritoriji SAD-a, u apartmanu, u hotelu ?For sizons? u Va?ingtonu. Kopiju sam proslijedio FBI-u, te sigurnosnim slu?bama vlada zemalja ?iji sam dr?avljanin (Velike Britanije i Hrvatske), te onih u kojima radim, i putujem. To sam pismo dao i gospodinu Montgomeriju, dok je bio na funkciji ?efa ameri?ke misije u Srbiji i Crnoj Gori, koji mi je nakon toga omogu?io ?brifing? u vezi moje sigurnosti sa ameri?kim stru?njacima u Ambasadi SAD u Zagrebu.
To sam pismo poslao i gospodinu ?elziju, te najodgovornijim ljudima italijanskih sigurnosnih slu?bi. Upravo su va?e novine svojevremeno objavile snimak telefonskih razgovora koje je gospo?a Jekni? vodila sa Du?kom Markovi?em, ?efom crnogorske DB, Acom ?ukanovi?em, Zoranom Jovanovi?em ? pratiocem ?ukanovi?a ? i samim gospodinom Milom ?ukanovi?em u kojem otvoreno govori o tome kako sam pra?en, na svakom koraku i kako ?e se ?bratovi prijatelji pobrinuti? za mene.
Kako je gospo?a Jekni? pravo ?duboko grlo? ?ukanovi?evog re?ima, javljaju mi i iz Ljubljane da ona to pri?a i sada ? tamo.
Gospodin Veselin Barovi? je po priznanju, izre?enom pred svjedocima koji svi imaju ime i prezime, poznatog zagreba?kog ugostitelja Slobodana Cimbura, prijatelja mnogih hrvatskih politi?ara, rekao da ?u biti, citat: ?ubijen ?im kro?im u Crnu Goru?.
? S obzirom na to da vam je Vilijam Mongomeri prijatelj, kako ste vi?e puta rekli, da li znate je li i njegova bezbjednost ugro?ena, zbog istih razloga?
- Ne mogu re?i da mi je gospodin Montgomeri prijatelj, ali znamo se jako dobro. Sa njim sam se susretao u Zagrebu krajem devedestih vi?e puta, jer je bio i kao ambasador u Hrvatskoj u timu Stejt departmenta koji je pokrivao cijeli region Balkana. Imali smo, imamo dosta zajedni?kih poznanika i prijatelja u Va?ingtonu. Bio sam, sa suprugom, njegov i gost ameri?ke mornarice, jedini Crnogorac na prvom ameri?kom nosa?u aviona ?Dvajt Ajzenhauer? koji je u ljeto 2000. do?ao u po?asnu posjetu Dubrovniku, gradu koji obilje?ava najtamniju mrlju crnogorske pro?losti. Rekao mi je tada: ?Rado bih pozvao i tvoje ?prijatelje? iz Crne Gore ali ne smijem, zbog pro?losti. Zato ti predstavljaj Crnu Goru?.
Sreli smo se, nakon toga, i u Rimu na pregovorima oko pomo?i ameri?kog bud?eta Crnoj Gori nakon kosovske krize. Zvali su me jednom prilikom skupa on i pokojni premijer ?in?i? da do?em u Beograd, budem njihov zajedni?ki gost, ali se nakon izbijanja ?duhanske afere? nismo sreli sve do pro?le godine. Slu?ajno sada, ali potpuno nezavisno jedan od drugog, radimo kao savjetnici za istog klijenta, veliku hrvatsku kompaniju. Ne znam ni?ta o njegovoj ugro?enosti. Ne vjerujem da iko ozbiljan misli da je on bio ?motor? afere ?Nacional?. To je plod ma?te Suboti?evog medijskog gurua Bebe Popovi?a, jer je na Montgomerijev zahtjev Popovi? i uklonjen iz ?in?i?evog kabineta. Mislim da niko ne smije danas povrijediti, ili ne daj bo?e, ubiti ambasadora SAD. Pa makar on bio i biv?i.
? ?ta znate o nekada?njoj Pukani?evoj ugro?enosti ? od koga je dobijao prijetnje i da li imate saznanja ili dokaze ko je naru?io njegovo ubistvo?
- O Pukanovi?evoj ugro?enosti sve je on, na?alost, rekao sam u razgovoru sa ?elzijem, koji je objavljen. Svoju je ? ugro?enost? smr?u ?dokazao?. To ?to je radio, pisao, i pri?ao sa ?elzijem, to ga je i ubilo. U mojoj percepciji stvari, ja, osobno, nemam vi?e sumnji u to, on je poginuo kao ?rtva svog zanata, svog pera, svoje hrabrosti i hrabrosti njegovih novinara. Njegov je ?ivot bila ?hronika najavljene smrti? od kada je zaustavio svojim pisanjem najja?u mafija?ku organizaciju na Balkanu u 20 stolje?u. Da nije bilo njega, siguran sam, danas bi ?duhanski kartel? vladao ne samo Crnom Gorom, ve? i Srbijom i Hrvatskom. Pogledajte samo trag novca koji vodi prema poku?ajima kontrole i preuzimanja medija, te njihovoj distribuciji u regionu, ?ija je svojevrstna ??rtva? bila i va?a novina. Obratite pa?nju na nedavnu izjavu samog Suboti?a, u njemu naklonjenim novinama u Zagrebu, kako je dao 10 miliona eura svojevremeno Demokratskoj stranci u Beogradu. Na poku?aj da Suboti?ev savjetnik Sr?an Kerim postane predsjednik Makedonije, ?to Gruevski nije dopustio.
Znate li da se u hotelu ?Ric? u Parizu ve? vi?e puta susre?u sa Suboti?em i ?ukanovi?em Aleksandar Vu?i? i Tomislav Nikoli? (prvi susret je bio oktobra 2007. godine, prisustvovao mu je novinar iz Beograda Milomir Mari?). Za?to? Zato jer Suboti? i ?ukanovi? odavno imaju plan zavladati medijskim i politi?kim prostorom biv?e Jugoslavije, a zaradi svojih poslovnih interesa i ilegalnih aktivnosti. Eto, to je bio je taj ?pakleni plan?, koji su Pukani? i njegov ?Nacional? razotkrili, i zbog kojeg su Pukani? i Franji? poginuli. Nije moje da se bavim tom istragom. Na svu sre?u, policije i tu?ila?tva Hrvatske i Srbije, uglavnom su taj slu?aj rije?ile. Valjda ?e do?i i do nalogodavca, ili vi?e njih, ubrzo.
? Hrvatski mediji su objavili da ste bili u nelegalnim poslovima, ta?nije ?vercu cigareta i oru?ja sa Hrvojem Petra?em? Da li ste i u kakvoj vezi sa Petra?em?
- To nisu objavili hrvatski mediji, ve? ?Nedjeljni telegraf? iz Beograda, odmah nakon izbijanja afere ?Nacional?. Tada su, u re?iji Bebe Popovi?a, a u svrhu ?kontrole ?tete? spakovali ?babe i ?abe? i napravili ?novu hrvatsku mafiju? sve sa predsjednikom dr?ave, ministrima u Vladi, uspje?nim poslovnim ljudima, gdje se na?lo i moje ime. Haranga se nastavila u podgori?koj Republici, TV Pinku, a samo je jedan tekst ?progurao? Kulji? u hrvatskom Playboyu. Ovih smo dana iz pera istog Kulji?a saznali da je to bilo nakon Kulji?evog i Vasi?evog susreta sa ?ukanovi?em u kafi?u ?Grand?, u Podgorici, gdje ?ukanovi? prima ?specijalne? goste.
Sve policije i nadle?ne slu?be zemalja u kojima ?ivim i radim znaju da se nikada, ali nikada nisam bavio ?vercom cigareta, niti bilo kakvim ilegalnim poslom. Niti sam bilo kada i bilo gdje radio bilo kakav posao sa gospodinom Hrvojem Petra?em. Lako je provjeriti, ako nekoga stvarno zanima. Nikada nigdje nisam krivi?no gonjen ili osu?ivan. Sukob koji sam imao sa britanskim pravosu?em, u vezi embarga UN, rije?en je njihovom javnom isprikom, u maju 1999. godine.
? Da li poznajete ?eljka ?elendi?a koji je navodno Pukani?u, kako se navodi u njegovom svjedo?enju italijanskom tu?ila?tvu, nudio 5 miliona dolara da ne pi?e o ?vercu, tvrde?i da su to spremni da plate ?prijatelji iz Monaka??
- Ne poznajem gospodina ?elendi?a, poznajem, povr?no dodu?e, njegovog sina. Prijatelj iz Monaka je bio Milan Jankovi?, allias Filip Cepter.
? Procjenjivali ste da ?lukav angolaksonski lobi? ne?e dozvoliti da se pripadnici ?kartela? olako izvuku, te da ?e dio njih zavr?iti u Hagu a dio u Bariju. To se, ipak, nije desilo, posebno za ha?ki dio, a u Bariju je arhivirana i optu?nica protiv ?ukanovi?a, koga stavljate u to dru?tvo?
- U Bariju je arhivirana optu?nica protiv ?ukanovi?a isklju?ivo, samo i ekskluzivno zato sto se pozvao na imunitet predsjednika Vlade, koji po bilateralnom ugovoru izme?u Italije i Crne Gore u?ivaju jo? ministar spoljnjih poslova i predsjednik dr?ave. Optu?nica je protiv njega podignuta, detaljno obrazlo?ena i ? arhivirana. Da li se jednom mo?e rearhivirati, kada gospodin ?ukanovi? ne bude vi?e na funkciji, i da li imunitet va?i i za kaznena djela ?ja?e? krivi?ne kategorije, nego ?to je udru?ivanje u zlo?ina?ku organizaciju, njeno promovisanje, organizovanje u svrhu nelegalnog sticanja materijalne dobiti velikih razmjera, treba pitati stru?njake za italijansko i me?unarodno kazneno pravo.
Kada je ?malte?ki vitez? gospodin Tu?ilo, ina?e njegov advokat, saop?tio ?ukanovi?u da je ?lan 414 italijanskog Krivi?nog zakonika jako opasan po njega i da mo?e donijeti mogu?u kaznu do 40 godina zatvora, ako se doka?u krivi?na djela, sam se je ?ukanovi? ?sjetio? da treba skinuti jednog po?tenog i dobrog ?ovjeka ?eljka ?turanovi?a sa ?elnog mjesta Vlade, te time povratiti sebi imunitet, kako bi se spasila ugro?ena sloboda. To je jedini pravi razlog povratka ?ukanovi?a na ?elnu poziciju u Vladi, jer sreo sam se ne?to malo prije toga sa gospodinom ?turanovi?em u Zagrebu, djelovao mi je kao ?ovjek koji je pobijedio tu te?ku bolest i koji nije, moj je zaklju?ak, htio odstupiti.
Sve ostalo je neuspje?ni spin gospodina ?ukanovi?a, jer da je htio da ode kao gra?anin u Bari, imao je priliku za to od oktobra 2006. do februara 2008. ?elzi ga je, s nestrpljenjem, ?ekao. Proces protiv ostalih optu?enih nastavlja se na jesen, u novembru. Bi?e interesantno vidjeti mogu li se oni pozvati na imunitet ??efovog? imuniteta. A ako je gospodin ?ukanovi? tako hrabar i tako siguran u svoju nevinost, kao ?to poku?ava da nam ka?e, za?to onda ne zatra?i, recimo, da crnogorsko tu?ilastvo putem me?unarodno- pravne pomo?i pozove za svoj ?ra?un? i u korist crnogorske javnosti jednog ili vi?e nezavisnih istra?itelja iz neke od ?neutralnih? zemalja EU, u kojoj postoji kult prava i zakona, kao ?to je Njema?ka ili Engleska, koji ?e posjetiti tu?ila?tva u Bariju i Bernu, Federalni sud Njujorka, tu?ila?tva u Beogradu i Zagrebu, banke na Kipru, u ?vajcarskoj i Lihten?tajnu, Trezor Ministarstva finansija u Podgorici, te utvrditi zaista, jednom za svagda, ima li odgovornosti gospodina ?ukanovi?a u tim djelima koja mu se opetovano pripisuju?
To je jedini pravi na?in da gospodin ?ukanovi? ?u?utka? svoje kriti?are i ?donosioce? lo?ih vijesti, pa i mene, naravno. Slutim da on, naravno, nema hrabrosti za to, i pretpostavljam ? po njemu se nikada ne?e u nas ni?ta zvati, osim ove ?olovne godine? koje ne?to dugo traju.
?to se Haga ti?e, najbolje bi bilo da sam ?ukanovi? pri?a o tome koliko je novca potro?eno da bi se njegova odgovornost za napade policijskih snaga Crne Gore kojima je on bio izravni pretpostavljeni kao predsjednik vlade, na Dubrovnik ?zaboravila?. Veljko Bulaji? je mjesecima, godinama obilazio nadle?ne hrvatske institucije ne bi li odustale od progona ?ukanovi?a. On je to ?nagradio? sponzoriranjem filma ?Libertas? o Marinu Dr?i?u. Kakvog paradoksa, kakve sramote i za Dubrovnik, i za uspomenu na Dr?i?a.
? Da li je ?ukanovi?ev imunitet razlog ?to on ne?e odgovarati za navodnu umije?anost u ?verc, ili je, mo?da, kao ?to je naga?ano, postignuta neka nagodba. Zbog ?ega, po Va?em mi?ljenju, velike advokatske ku?e u Va?ingtonu i Londonu ni?ta nijesu preduzele, kao ni kancelarija OLAFA u Briselu, za koje ste tvrdili da vrlo brzo sve mogu da provjere u vezi sa nelegalnim transportom duhana?
- Nije istina da institucije Evropske unije, zainteresovanih zemalja i konkretno Italije nisu ni?ta preduzele. Crna Gora je pod ogromnim politi?kim pritiskom tada?nje italijanske Vlade i Evropske komisije (o tome pi?e i Kris Paten, prethodnik Solane u svojim memoarima ?Ne ba? diplomat!?) pristala da sara?uje u akciji nazvanoj ?Primavera? i isporu?ila je sve italijanske mafija?e sa svoje teritorije, ili im je sugerisala da napuste zemlju. Time je ?tranzit? cigareta prema Italiji prestao.
U gra?anskoj parnici koju su deset evropskih vlada i Evropska komisija vodili protiv velike ?trojke? duhanskih kompanija, suo?eni sa ?vrstim dokazima, (me?u kojima su i oni o umije?anosti ?ukanovi?a i ?ekipe?) te mogu?no??u krivi?nog progona njihovih ?elnika, te su kompanije pristale na sudsku nagodbu koja je u ukupnoj sumi prema?ila ?etiri milijarde dolara. Time su vlade ?pogo?enih? zemalja nadoknadile dio ?tete od nenapla?enih taksi, a kompanije se obavezale u posebnom dokumentu da vi?e ne?e raditi sa ljudima poput Savina, Dela Torea, Barovi?a ili Suboti?a. Jednoga dana, neka nova, ozbiljna crnogorska Vlada mo?i ?e od tih istih kompanija, u ime svojih gra?ana naplatiti ?tetu koju je pretpjela u ?prljanju? i iskori??avanju svog imena i svoje teritorije u nelegalne svrhe, ako za to bude bilo ?elje.
Srpsko tu?ila?tvo i sudstvo priveli su kraju akciju ?Mre?a?, ?to je rezultiralo hap?enjima najbli?ih Suboti?evih saradnika i stavljanjem Suboti?a na Interpolovu potjernicu.?verca cigareta iz Crne Gore u Srbiju, izme?u ostalog i zbog toga, vi?e nema. Jedina dr?ava koja nije dala kona?ni izvje?taj o tim godinama, i pravim benefaktorima tog stanja i tog posla, je Crna Gora.
 ? Ako je tako, za?to je Suboti? pu?ten iz ekstradicionog pritvora u Rusiji, da li je ta?no da mu je premijer to sredio, i kako je on i dalje na slobodi, a sudski proces u Beogradu sporo odmi?e?
- Prema informacijama koje ja imam, Suboti? je pu?ten iz pritvora u Moskvi zahvalju?i vezama Olega Deripaske i Zorana Be?irovi?a koji, pretpostavljam, za svoj anga?man u slu?aju Suboti? treba da dobiju druge koncesije u Crnoj Gori. Znam, tako?e, da ga je u Moskvi, dok je bio u ?ku?nom pritvoru? u hotelu ?Ric Karlton?, nakon izlaska iz ekstradicionog zatvora jula pro?le godine, u vi?e navrata posje?ivao, po sopstvenom priznanju iz nedavnog intervjua zagreba?kom ?Ve?ernjaku? njegov ?najbolji prijatelj? ?ukanovi?. Neka se ne iznenadi ?ukanovi? ako se uskoro, a prilikom prve krize gdje ?e ne?iji interesi u Crnoj Gori biti ugro?eni, on zna i ?iji i kakvi, pojavi snimak Canetovih i njegovih zabava, uz ??specijalne efekte? u istom hotelu.
- I meni i pokojnom gospodinu Pukani?u svojevremeno se javio Vesko Vukoti?, Nik?i?anin, koji je u Crnoj Gori optu?en za ubistvo u Kotoru i koji se odnedavno nakon izru?enja iz Belgije nalazi u beogradskom zatvoru. Rekao nam je, glasno i jasno, a u Pukani?evoj arhivi sam siguran da ima i snimak tog razgovora, jer je Puki takve stvari snimao, da je dobio ponudu da nas obojicu likvidira, a zauzvrat presuda suda u Kotoru i po njoj izdana potjernica bi?e poni?tene. Tu je pri?u ponovila i Vukoti?eva supruga i njen ro?eni brat u razgovoru sa predstavnikom hrvatskih slu?bi vo?enom 2002. godine u Njema?koj, u Dizeldorfu, gdje je njen brat ?ivio i radio. Imam indicije da je Vukoti? o tome i sli?nim ?narud?bama? govorio nedavno sa srpskim istra?iteljima koji rade na slu?aju ubistva Iva Pukani?a i Nika Franji?a ? tvrdi Kne?evi?.
- Sje?am se razgovora u mojoj ku?i, ?ukanovi?a, Gelbarda (tada Klintonovog specijalnog izaslanika za Balkan), Endija Bera (savjetnika Klintona za antiterorizam) i mene, negdje odmah iza rje?avanja kosovske krize, 1999. godine. Gelbard ka?e ?ukanovi?u: ?Gospodine predsjedni?e, sada imate svoja odijela, ne?to gotovine na ra?unima i znam kupili ste dobar, novi, veliki avion. Mo?da je vrijeme da sada, uz na?u pomo? napravite jednu pravu demokratsku dr?avu, izlog na?ih ideja o tome kako treba biti ure?en Balkan jednog dana. Eto, recimo znamo da ste, posredstvom jednog va?eg fudbalera, Predraga Mijatovi?a, ugovorili sastanak sa vlasnikom jedne banke u ?enevi, gospodinom Brusom Rapaportom, za ovu subotu (bila je sredina sedmice). Mi znamo ?ta ?e Vam ponuditi taj gospodin, jer on je na na?oj crnoj listi zbog ogromne koli?ine prljavog novca koji je uspio oprati? Ne preporu?ujemo Vam taj sastanak, to nije mjesto, niti dobar kontakt za Vas?? ?ukanovi?, naravno, ka?e: ?Ma, da, hvala na upozorenju, nisam znao?nikako ne?u i?i?? I, znate gdje je bio te subote? U ?enevi, na susretu sa tim bankarom, gdje mu se i rodila ideja o off shore bankarstvu u Crnoj Gori, koji je jedno vrijeme bio jako problemati?an detalj u odnosima sa tada, ponavljam, najve?im donatorom sredstava u crnogorski bud?et ? rekao je Kne?evi?.
Tre?i dio:
?ukanovi? je vezao sudbinu naroda i dr?ave za svoju ili obrnuto
 Milo?evi?ev klan uradio je sve da ih ?prebaci? kod sebe, kako bi se ?ukanovi?ev glas u CK ??uo? i podr?ao njegovu politiku.
Tako, za tu uslugu, Rako?evi? postaje ?ef dopisni?tva ?Politike?, a ?ukanovi? direktor ?Putnika? za Crnu Goru. Za uzvrat, na 17. sjednici CK SK ?ukanovi?, u d?emperu, skoro iz ofsajda dr?i onaj govor, koji ga je tada ?proslavio?. U Podgorici ve? tada klan profesora Vukoti?a i profesora Glu??evi?a po?inje da ?radi? iznutra, kako bi se sru?io ?nenarodni re?im? trijumvirata Milatovi?-?arkovi?-?uranovi?.
Podgorica - Ratko Kne?evi? tvrdi da je ?pri?a o Evropi? premijera Mila ?ukanovi?a ?dimna zavjesa? kako bi se nastavila ?destrukcija svakog mogu?eg poku?aja uspostavljanja fer pravila igre, i nekog institucionalnog okvira?.
Biv?i insajder u vlasti i premijerov kum u posljednjem nastavku intervjua ?Vijestima? rekao je da je proces udaljavanja ?elnih ljudi Crne Gore od re?ima Slobodana Milo?evi?a po?eo 1994. Kne?evi? tvrdi da je za taj proces i sam zaslu?an.
? Kako ste se i kada upoznali sa ?ukanovi?em? Kako ste se, kada i zbog ?ega razi?li sa njim?
- Sa ?ukanovi?em me upoznao njegov dotada?nji guru i promoter Goran-Sito Rako?evi? u Beogradu 1988. godine. Ja sam bio ?lan redakcije ?asopisa ?Ideje? a Sito je upravo postao direktor ?Mladosti?, izdava?ke ku?e tog ?asopisa. Predstavio mi je ?mladog i perspektivnog? ?ukanovi?a, tada ve? ?lana CK SK i Predsjedni?tva omladine Jugoslavije. Bio je to skroman ?ovjek, svje?e o?enjen, zainteresovan, kako mi se ?inilo, vi?e za biznis nego za politi?ku karijeru.
Kako sam ve? tada bio i saradnik ?ana Koprivice u ?Monteks-Cineks grupi?, ?ukanovi? me molio da ga preporu?im Koprivici za neku od pozicija u Crnoj Gori. Sa njegovim ujakom Lukom, tada jednim od direktora u Monteksu, ?na?li? smo mjesto direktora Monteksove turisti?ke agencije u Budvi. Me?utim, Milo?evi? i njegov politi?ki ?cunami? isprije?io se toj karijeri ?ukanovi?a.
Kako su i Rako?evi? i ?ukanovi? tada bili ??uvarevci?, zaljubljeni u ?uvarov ?novi bolj?evizam?, ?to su pokazivali i modnim detaljima nose?i bijele ko?ulje, ruba?ke bez kragne, te govorima koji su obilovali masom ?komandnih? infinitiva, nerazumljivih ?iroj masi, Milo?evi?ev klan uradio je sve da ih ?prebaci? kod sebe, kako bi se ?ukanovi?ev glas u CK ??uo? i podr?ao njegovu politiku.
Tako, za tu uslugu, Rako?evi? postaje ?ef dopisni?tva ?Politike?, a ?ukanovi? direktor ?Putnika? za Crnu Goru. Za uzvrat, na 17. sjednici CK SK ?ukanovi?, u d?emperu, skoro iz ofsajda dr?i onaj govor, koji ga je tada ?proslavio?. U Podgorici ve? tada klan profesora Vukoti?a i profesora Glu??evi?a po?inje da ?radi? iznutra, kako bi se sru?io ?nenarodni re?im? trijumvirata Milatovi?-?arkovi?-?uranovi?.
Vukoti? i Momir Bulatovi? iska?u u prvi plan i jednog ki?nog oktobarskog dana u restoranu Pres centra u Beogradu, vidio sam sjetu na ?ukanovi?evom licu. Kazao sam mu: ??ini mi se vozovi prolaze pored tebe, vlast se u Titogradu kotrlja ulicama. Idi tamo, pojavi se, uze?e? je!? Istu je no? otputovao, i sjutra je postao sekretar partije. Glu??evi? i Vukoti? su ipak ?elnu poziciju ?ostavili? svom boljem ?aku, Bulatovi?u.
?ukanovi? je tih godina pokazivao jaku volju da u?i, i moram re?i, imao je fine manire ku?nog odgoja. Mislio sam da bi bilo dobro izdvojiti ga iz te amorfne mase Milo?evi?evih juri?nika i kultivisati ga, ka nekim druga?ijim ciljevima. Nisam imao prilike za to, jer sam ubrzo i sam napustio biv?u dr?avu, sa prvim ratnim trubama kojima je Beograd obilovao ?91.
? I ponovo ste se sreli?.?
- Tek negdje potkraj ?92. ?ukanovi? dolazi u posjetu Londonu, prima ga tada tre?i sekretar Ministarstva odbrane Britanije, a na dnevnom redu je - Dubrovnik. Dok sam ga brifovao na stepenicama tog Ministarstva o javnom odiju na Zapadu zbog vandalskog crnogorskog napada na taj grad, na svjetsku kulturnu ba?tinu, on mi ka?e: ?Nisam znao da si ti liberal. ?to se ne u?lani? kod Slavka u partiju, pri?a? iste stvari koje i on!??. Rekao sam mu da ?e se i on jednog dana sramiti napada na Dubrovnik, da je pod ogromnim uticajem Milo?evi?a, i da ne vidim izbora, bez da se jednog dana prihvati ideja crnogorskih liberala i krene ka nezavisnosti i obnavljanju dr?avnosti. Grohotom se na to smijao, tvrde?i da ja ne razumijem politiku, i da nemam talenta za nju.
Dvije su godine trebale da ?ukanovi? do?e ?na moje?. Aprila 1994. dolazi, kako ka?e sa dogovorenim mandatom od Bulatovi?a, da im se pomogne na me?unarodnoj ravni, ?odvojiti od sulude Milo?evi?eve politike?. Ka?em mu da ne treba gubiti vrijeme sa Evropom, koja je posva?ana, i koja nema zajedni?ku politiku na Balkanu. Italija i Dini poma?u Milo?evi?a, britanski konzervativci igraju Milo?evi?evu kartu, Miteran isto. Jedina prava ?ansa, ka?em mu, je oti?i u Va?ington, pozvati se na istorijske prerogative dr?ave i defintivni odmak od Milo?evi?a.
? To je bio put do otvaranja Trgovinske misije u SAD?
- I on i Bulatovi?, konsenzusom su odobrili taj ?kurs?, suo?eni kod ku?e sa inflacijom, ludilom Milo?evi?eve ?dinamike? i njenim katastrofalnim me?unarodnim posljedicama. Moji tada?nji poslovni interlokutori Al Dival, predsjednik jedne ameri?ke korporacije kome je majka Srpkinja porijeklom sa Romanije, i koji se grozi zlo?ina u Bosni zbog toga, te Jon Sununu, porijeklom pravoslavac iz Sirije, nekada ?ef kabineta Bu?a starijeg, kao i kongresmen iz Nju Hemp?ira, u tom trenutku ?elnik jedne investicijske banke, stavljaju nam se na raspolaganje.
Nakon analiziranja kako zapo?eti ?crnogorsku? pri?u na ?Aveniji mo?i? u Va?ingtonu, odlu?ujemo se da ?kopiramo? model najuspje?nijeg, jevrejskog, izraelskog lobija u SAD-u, uz ?iju pomo? i uspijevamo na kraju.
I njima i zvani?noj Americi dopala se pri?a o ugro?enosti malog, ponosnog naroda sa Balkana, koji je imao najstariju dr?avu. Nemojte zaboraviti nikada, arhivi su arhivi, da je Vilsonova Amerika posljednja sila pobjednica iz Prvog svjetskog rata, koja je priznala i Kraljevinu SHS, u koju se ?utopila? crnogorska dr?avnost. Tri godine nakon rata prekinuli su zvani?ne diplomatske veze sa vladom Kraljevine Crne Gore u izbjegli?tvu. Institucionalno smo se opredijelili za tajvanski ?model?, tako?er nepriznate dr?ave, i nazivamo diplomatsku misiju ?trgovinskom?.
Skro dvije i po godine lobiranja, ponavljanja na?e pri?e na svakoj mogu?oj politi?koj i medijskoj adresi u SAD, trebale su da nas prihvate kao iskrene partnere. ?ukanovi? u vi?e navrata, Marovi? jednom, dolaze i de?ava se jedan proces, rekao bih, obostrane edukacije.
Sje?am se kada je sada?nji potpredsjednik Bajden, tada predsjednik mo?nog Komiteta za spoljnju politiku Kongresa, koji je do tada bio jedini ameri?ki zvani?nik koji se sreo sa Milo?evi?em u Beogradu od izbijanja rata, insistirao da se sretne sa Marovi?em i ?ukanovi?em nasamo. Rekao im je doslovce: ?Vi ste ratni zlo?inci, jer ste kompanjoni najve?eg ratnog zlo?inca nakon Drugog svjetskog rata, Milo?evi?a. I on i vi ?ete odgovarati pred me?unarodnom pravdom?. Iza?li su kao ?kolarci, sa ukorom, zacrvenjeni, potopljeni i sa ?eljom da se odmah vrate u Podgoricu. Na sre?u ostali su jo? neki dan. I tada korak po korak, Amerika se otvara prema nama, ne?to zbog simpatija, a vi?e zbog interesa, jer sklanjanje Milo?evi?a, pod ogromnim medijskim pritiskom, postaje njihov strate?ki cilj.
Bud?et Crne Gore je u jednom trenutku, po glavi stanovnika imao najve?u ameri?ku pomo? - iza Izraela.
I umjesto da taj ameri?ki vjetar u le?a iskoristimo na najbolji mogu?i na?in, umjesto da napravimo zaista ugledno dru?tvo i dr?avu na Balkanu, ?ukanovi? postepeno ali sigurno postaje arogantna balkanska verzija malih karipskih diktatora koji su, tako?er, jednom bili favoriti Amerike.
Neka zainteresovani pro?itaju roman Marija Vargas Ljose ?Jar?evo slavlje? o Dominikanskoj Republici i generalu Trohilju. Zamijenite samo imena, sve je ostalo isto.
Od te vi?e ideje ?ukanovi?i i marovi?i su stvorili ogromne koli?ine novca, uni?tili jedan mogu?i lijep projekat demokratske ?butik? zemlje na Balkanu, stvaraju?i samo jednu ideologiju kojom vladaju ?u se, na se i poda se?, uz zvuke turbo folka.
? Kada ste posljednji put komunicirali sa ?ukanovi?em i povodom ?ega? Kako to da nijeste ranije uo?ili negativne osobine ?ovjeka koji Vam je bio kum na vjen?anju?
- Na?i su odnosi zahladili nakon jednog mog intervjua TV Monteni, ako ga se sje?ate. ?ukanovi? je tada imao apsolutnu vlast, a ja sam se, ?usudio? napasti njegova dostignu?a pred kamerama. Dan-dva poslije intervjua zvao me Mara? i kazao: ?Veliki si nam problem napravio sa intervjuom, ima? emisiju na nacionalnoj Televiziji odmah iza Dnevnika ve?eras, ?ajde da se ?pospe? pepelom?, nema smisla, vi ste ipak prijatelji?? Rekao sam Mara?u: Politi?ka prijateljstva nisu isto ?to i privatna. Ne svi?a mi se ?ukanovi? predsjednik, i to sam javno rekao. Posljednji put sam se ?uo sa ?ukanovi?em negdje u prolje?e 2000. godine. Ve? sam bio u Zagrebu i zvao me je da se vidimo negdje u Evropi, da porazgovaramo. Nismo se vidjeli.
On je jako lukav ?ovjek. Esencija lukavosti, rekao bih. U stanju je da sjedi preko puta vas, da vam pri?a pri?e, da se u njih kune, da tog trenutka pomislite da je on samo takav ?ovjek i prijatelj, da se poziva na svoje ?ojstvo, a da onog trenutka kada napustite njegovu kancelariju okrene sve stvari protiv vas, zbog najmanjeg privatnog razloga ?ak, ?ije je porijeklo uglavnom povrije?ena sujeta, ili ta?tina. Da naredi tada Mara?u, ili Markovi?u da se va?i telefoni i porodi?na ku?a prislu?kuju, jer ste mo?da rekli budu?em srpskom premijeru da se pazi dru?enja sa njim, mo?e biti fatalno, ili ste se usudili pogledati neku njegovu prijateljicu druga?ijim, upitnim pogledom, jer se ?udite kako ta ?zvijezda Granda? mo?e slu?ati dr?avne tajne prve kategorije, ili ste se zapitali ko je taj nepoznati ?ovjek sa Uba, koji bez manira, ?kole, pedigrea, i sa velikom koli?inom mr?nje prema svemu sto nosi naziv crnogorsko ? postaje upravo glavni crnogorski partner? Da vam, ako ?uje jednu lo?u primjedbu na svoj ra?un po?alje ?bejzbol? batina?e da vas u nekom mra?nom ulazu posjete u jutarnjim ?asovima... Simptomati?no je da je vlasnik ?Elmaga? Mitrovi? fizi?ki napadnut u ljeto ?98, nakon jednog njegovog preiskrenog razgovora sa australijskim ambasadorom. ?ukanovi? je dakle jako ta?t, bahat i, na?alost, zahvaljuju?i svom talentu i neskrivenoj ?elji da pripada njoj, upoznao je dobro ?ulicu? i njene najbitnije ?igra?e? s kojima je razvio vi?e nego partnerski odnos.
On je do sada pokazao pravu svoju prirodu kameleona, ostavljaju?i sve svoje mentore i sve ?politike? kojima je pripadao iza sebe. Ako retrospektivno racionaliziramo njegov ?ivotni i politi?ki put, lagano mo?emo zaklju?iti da preovladava samo jedna ideja: jaka, pohlepna ?elja za gomilanjem materijalnog bogatstva, li?ena svake empatije za narod i sudbinu dr?ave kojoj je na ?elu, osim za ?a?icu odabranih oko sebe, ?lanova familije i onih s kojima ?uva najgore tajne zajedni?kog ?uspjeha? i novca, iIi, sazna?emo jednog dana, mnogo ?ega jo?.
Gospodin ?ukanovi? je vezao sudbinu crnogorskog naroda i dr?ave za svoju li?nu, ili obrnuto.
Njegova pri?a o Evropi, samo je dimna zavjesa koja se pu?ta ne bi li se, iza te zavjese, nastavila jo? koju godinu destrukcija svakog mogu?eg poku?aja uspostavljanja fer pravila igre, i nekog institucionalnog okvira.
? Nedavno je objavljeno da ste u Londonu odbranili disertaciju o crnogorskoj ekonomiji u svjetlu ?verca duhana. ?ta ste tamo prezentirali?
- U Londonu sam juna?jula 2006, na London Biznis Skul, kao polaznik Sloan felou?ipa, odbranio tezu na temu ?Politi?ka ekonomija tranzicije Crne Gore, kao nove evropske dr?ave?. Mentor je bio profesor Endrju Smit, jedan od vode?ih makroekonomista dana?njice, profesor na vi?e Univerziteta u Engleskoj i Americi. Kako je pored lanca boksit ? struja ? aluminijum, ?verc cigareta bio jedini zna?ajan izvor prihoda stvarnog i paralelnog bud?eta u Crnoj Gori, kako je zna?ajnim prihodima uticao na bilansu pla?anja crnogorske privrede, te stvaranje jake ?sive ekonomije?, i kao ?to vidimo, na socijalni rascjep crnogorskog dru?tva, morao je biti dio te teme.
Koristilo je i to ?to sam imao informacije iz prve ruke, ??ivje?i? te devedesete godine na izvoru informacija.
? ?ime se sad bavite?
Ve? dugi niz godina se bavim onim u ?emu sam stru?njak. Time sam poslu?ao savjet slovena?kog pisca Vitomila Zupana, da treba ostati u podru?ju u kojem ste stru?njak. Predvodim skupinu ?mozgova? iz oblasti korporativnih finasija, strate?kog konzaltinga i me?unarodnog prava koja je u ovih skoro deset godina imala impresivni spisak klijenata sa liste ?Ko je ko u svjetskom biznisu?. Na?i su klijenti bili ili su vode?e svjetske korporacije, poput francuskog Buiga, Mardokovog ?Nnjuz korporej?ena?, vode?e svjetske banke poput Kredit svisa i HSBC-a, velikiih investicijskih fondova, vi?e vlada tranzicijskih zemalja, i nekoliko kompanija iz regiona zapadnog Balkana.
Pro?le smo godine bili ?arhitekti? najve?eg direktnog ulaganja u hrvatski turizam, a ove godine, uprkos krizi, privodimo kraju jo? jednu sli?nu investiciju.
? Kako ste od novinara postali uspje?ni biznismen?
- Bio sam, svakome je valjda poznato, vrlo uspje?an novinar u biv?oj dr?avi, koji je objavljivao svoje tekstove u slovena?kom ?Teleksu?, hrvatskom ?Danasu?, beogradskoj ?Dugi?. Pokrenuo sam prvi put neke zabavne programe na crnogorskoj televiziji, radio emisije iz kulture na beogradskoj TV. ?Novinarstvo je najljep?i posao na svijetu, ako se na vrijeme napusti?, kazao je ?er?il i sam, nekada, novinar.
Krajem ove godine ?e biti 20 godina da se bavim privatnim biznisom. Prije toga proveo sam kao vanjski saradnik godinu dana u Cineks-Monteks grupi kod dobrog, pokojnog ?ana Koprivice, uz koga sam otkrio svijet biznisa, svijet koji do tada nisam poznavao. U biv?oj dr?avi 1990. postao sam jedan od najve?ih uvoznika tekstila, imao sam firmu sa 18 zaposlenih i predstavni?tva u svim krajevima Jugoslavije. Beograd, gdje sam tada ?ivio, napustio sam 1991. u novembru, kada sam vidio da zemlja ide u rat, u potop. U Londonu sam imao firmu, i u Rusiji isto sa 60 zaposlenih, dvije-tri godine sam se borio na tom tr?i?tu, i zbog fizi?ke, psihi?ke iscrpljenosti, nerazumijevanja tada evropskih banaka za projekte koje sam imao, vakuuma Jeljcinovog doba izme?u komunizma i "divlja?kog kapitalizma" rasprodao sve, zatvorio i vratio se u London. I tada ulazi u moj ?ivot gospodin ?ukanovi? opet, na moju ?alost, mogu slobodno re?i, jer sam izgubio nekoliko godina ?ivota i rada, sa molbom da poku?am Americi i njenim liderima proturiti pri?u da bi Crna Gora mogla biti druga?ija....Ako vas zanima, tvrdim da nikada nisam bio dio ?ukanovi?evog orta?kog kapitalizma.
Za vrijeme rada u Va?ingtonu ne da nisam uzeo jedan dolar iz dr?avne kase, nego sam, instiktivno znaju?i ?ta bi sve moglo biti, tra?io komisijski zapisnik Ministarstva finansija iz Podgorice, o svim sredstvima koje sam imao na raspolaganju. U Americi sam tro?io nesebi?no svoju energiju, svoje veze, svoje vrijeme i na kraju svoj novac.
Kako je u svih nas sa tih prostora dosta ?vi?ka istorije? i ?entuzijazma? za velike stvari, ja sam, naivno, mislio da radim pravu stvar za domovinu.
On je sada ?prevazi?en politi?ar?, kao Milo?evi? 1996.
- ?ukanovi? je, i njegova potpuno privatizovana partija, u su?tini protiv svega onoga za ?to je danas Evropa, i time postaju namet, te?ak istorijski porez koji ?e platiti crnogorski narod. Interesantno je da je Crna Gora jedina tranzicijska zemlja, sa aspiracijama ka ?lanstvu u Evropskoj uniji, u kojoj jo? uvijek nije do?lo do rotacije politi?ke vlasti na izborima. Univerzitet Kembrid? je objavio, ne tako davno, studiju vi?e autora, komparativno analiziraju?i pro?lih pet decenija demokratskog razvoja u svijetu. Zaklju?ak je rezolutan: zemlja ne mo?e biti nazvana demokratskom ako nema te rotacije na vrhu, i ako vladaju?a partija nije bila nikada u opoziciji. Koruptivna elita ?ukanovi?evog ?klana? koja ubira politi?ku rentu skoro ve? dvije decenije, pri tom ne mare?i za instuticije, name?u?i samo sebi poznata pravila igre, najve?i je problem na, mogu?em, crnogorskom putu ka Evropi i ispunjavanju ?kopenha?kih? kriterija.
To je paradoks crnogorske politi?ke stavrnosti. On je danas ?prevazi?en politi?ar? u istoj onoj mjeri u kojoj je upravo on to spo?itavao Milo?evi?u, u jednom svom intervjuu iz ?96 - zaklju?uje Kne?evi?.
Da li ?ukanovi? Ameriku ?vu?e za nos?
- Jednom prilikom izbio je skandal kada je ameri?ka pomo? Crnoj Gori blokirana na ra?unima UBS banke u Cirihu, jer je stigla na naplatu garancija od 11 miliona dolara, izdata od strane Vlade Crne Gore i Podgori?ke banke, ?iji je jedan od benefaktora bila gospo?a Jekni?. Mo?ete zamisliti: pomo? Amerike oti?la je time u sumnjivu transakciju i zavr?ila na ko zna ?ijim ra?unima, ali sigurno ne crnogorskim. Taj je skandal, tu situaciju je bezuspje?no poku?avao da rije?i u korist ?ukanovi?a, tada ministar bez portfelja Vojin Lazarevi?, koji se vrlo brzo na?ao i sam u istom problemu.
Kancelarija za ozbiljne prevare (Serious Fraud Office) Ministarstva pravde Velike Britanije i danas vodi istragu protiv njega i Vuka Hamovi?a, jer su jedan, tada kao ministar u crnogorskoj vladi, a drugi kao trgovac strujom, tu istu ameri?ku pomo? Crnoj Gori, koristili da po mnogo ve?im od tr?i?nih cijena prodaju struju iz Republike Srpske Crnoj Gori i Kombinatu aluminijuma. Na tom flagrantnom kr?enju crnogorskog i me?unarodnog prava, na toj benevolentnoj pomo?i ameri?kog naroda Crnoj Gori, Lazarevi? i Hamovi? stvaraju imperiju trgovaca strujom, u dogovoru sa svojim crnogorskim partnerima, dok Amerika ka?e: ?Dosta! Takvi nam partneri ne trebaju?.
Zato je danas ta pomo? simboli?na, u materijalu, ne vi?e u novcu, odnosi sa Amerikom, bez obzira ?to mislio i govorio njihov ambasador u Podgorici, su mnogo lo?iji nego ?to su ikada bili nakon 1995-6. Zamislite koliko neko treba da ima arogancije, nedostatka obraza i da jednu tako mo?nu silu vu?e za nos? - konstatuje Kne?evi?.
Put ka Evropi bi?e dug
? S obzirom na to da je poznato da ste ranije imali namjeru da se kandidujete za predsjednika Crne Gore, da li ste odustali od politi?ke karijere? Za?to?
- ?to se mene li?no ti?e, ako napravim retrospekciju, imao sam izbor da se borim ili da odem. Kako nije bilo saveznika u Crnoj Gori, kako je gospodin ?ukanovi? i tada i danas kontrolisao izbornu ma?inu, finansijske tokove, klju?ne medije, ulicu, javnu i ?tajnu? policiju? izabrao sam, racionalno, ovo drugo. To sam i rekao 2002. mojim prijateljima u Va?ingtonu, koji su imali naivnu ideju da se stvari mogu promijeniti i koji su me nagovarali da se kandidujem na predsjedni?kim izborima.
Rekao sam im, a oni su bili najbolji ameri?ki eksperti za politi?ke kampanje, da odu u Crnu Goru, ostanu koliko ho?e, i da ?e njihov zaklju?ak biti isti kao moj. Tako je i bilo. Jednu je ?ansu imala Perovi?eva Liberalna partija, koja je trebalo da formira vlast sa DPS-om, 2001. godine. Ne znam za?to je nisu iskoristili? Neko ih je upla?io, ucijenio ili su se oni sami upla?ili bremena prljav?tine, koja je tada izlazila na povr?inu, i koju je neko trebao po?istiti.
Danas, kada je tre?ina stanovni?tva nezainteresovana za izborni proces, kada je druga tre?ina podijeljena u dilemama pro?lih vremena i kao da jo? uvijek ne shvata da je Crna Gora dr?ava, i kada je tre?a tre?ina interesno povezana sa ?ukanovicevom ?kupolom? na vlasti, uz kontrolu glasa?kog procesa koji je ?podmazan? ke?om, gotovinom od cigareta sa po?etka pri?e, ?ukanovi?eva vlast je ?vrsta, te?ko promjenjiva. Tako?e, ide mu na ruku potpuna nezainteresovanost klju?nih evropskih ?igra?a? i SAD-a za procese u samoj zemlji, jer je Crna Gora izvan svakog strate?og fokusa, skoro pa zaboravljena.
Svi znaju da zemlja i dru?tvo nisu spremni za Evropu, i da ?e put ka Evropi trajati dugo, jako dugo.
|
|
Info Sajta
cao.
•