U živopisnoj dolini, koju presijeca planinska rijeka Lim, leži Bijelo Polje. Nekada je to zaista bilo polje, s proleaea prekriveno cvjetovima bijele rade, cvijeta koji je i polju i tamo?njem naselju odredio ime ? Bijelo Polje. To je i zna?enje turske rije?i Akovo za varo?, nekada poznatu stanicu Dubrova?kih karavana, koja se zvala Nikolj ? pazar.Arheolo?ka istraživanja ubjedljivo govore o postojanju naselja u ovom kraju jo? u dalekonj pro?losti. Bjelopoljski kraj bio je naseljen jo? u neolitu. U selu Majstorovina kod Bijelog Polja, prona?ena je kamena sjekira koja poti?e iz neolita. Ostaci materijalne kulture prona?eni su i u selu Bijediaei a poti?u iz bronzanog doba (3 do 1.000 godina prije n.e.). I u selu Ostrelj prona?ene su dvije sjekire tzv. ''jadranskog'' tipa. Na osnovu prona?enih predmeta u samom gradu možemo tvrditi da su na podru?ju dana?njeg Bijelog Polja postojale naseobine praistorijskog doba. U Rakonjama, jednom od prigradskih naselja, 1975. godine prona?ena je gla?ana kamena sjekira, koja datira iz srednjeg bronzanog doba. Sve ovo dokazuje da je na ovom prostoru ?ovjek obitovao i u starijem gvozdenom dobu, i da su to proizvodi ilirskih plemena ?ija je teritorija zahvatala i oblast grada.Brojni su ostaci duhovne kulture iz pro?losti ovog kraja kao ?to su : ostaci Hajdarpa?ine džamije u Raduliaeima, Sv. Jovana u Zatonu , kameni most u Bistrici u mjestu Lozna Luka, Gu?mirska džamija u Bijelom Polju i Crkva Sv. Nikole u Nikoljcudr.lizu u?aea Bistrice u Lim, u mjestu Lozna Luka, na rijeci Bistrici, jo? uvijek odolijeva vremenu kameni most, najstariji spomenik iz Turskog doba na ovim prostorima.O mostovima na Limu malo se zna a zapis o starim mostovima bio je naj?e?aee uzgredan i ne mnogo važan pomena, jer su mostovi obi?no bili u sjenci monumentalne srednjovjekovne arhitekture.Prvi pomeni mosta na Limu datiraju iz XV vijeka. Na mjestu koje se zove Vidojevina, u blizini dana?njeg naselja Rakonje, prona?eni su ostaci mosta preko kojega se odvijao karavanski put ka Nikolj ? pazaru. Na tom mostu postojala je carina, koju su držali Prip?inoviaei,po kojima je najvjerovatnije i obližnje naselje dobilo naziv Prip?iaei.U jednom zapisu iz 1570. godine govori se da je velika voda odnijela most na Limu. Most na Limu imao je i vojni zna?aj, jer se na kraju mosta nalazila kapija za ulaz u Bijelo Polje iz pravca Sjenice i Novog Pazara. Stražara na mostu postojala je sve do novembra 1896. godine, kada je posle velikih poplava Lim odnio i most i stražaru. O ovoj poplavi list ''Carigradski glasnik'' (broj 44 iz 1896. g.) donosi vijest da je most na Limu u Bijelom Polju 11. novembra 1896. godine odnijela velika voda. Uzrok ovakvoj poplavi bila je ki?a koja je padala 11 dana pa su poplave ugrozile ?itavo Polimlje. Nivo vode Lima, na u?aeu u Drinu, preko 15 m je bio iznad normalnog vodostaja. Nikoljac je tada bio odsje?en od grada 40 dana sve dok se Lim nije povukao u svoje korito.Odmah nakon ru?enja mosta, gra?ani Bijelog Polja po?eli su podizanje novog mosta, na istom mjestu, ali sa tvrdim kamenim stubom u sredini korita i sa jakim kamenim pozidama na obali. Pored sredstava dobijenih od države mnogi Bjelopoljci dali su nov?ane priloge. Tako je na primjer trgovac Hadži Mile Vukoji?iae priložio sumu od 650 gro?a i preuzeo obavezu da izdržava jednog radnika dok se most ne zavr?i.Zbog nedostatka sredstava nije se izgradio kameni most kako je bilo planirano veae je obnovljen stari ? drveni most sa lijepo ozidanom kamenom stopom u koritu.Lim i njegove bistre pritoke bogati su plemenitim vrstama ribe a blizina Bjelasice sa njenim pa?njacima i jezerima i izvanrednim terenima za skija?ke sportove, zatim izleti?te Kisjele vode udaljeno svega 3 km od centra grada, ?ine Bjelopoljsku op?tinu vrlo perspektivnom turisti?kom destinacijom.Op?tina Bijelo Polje je privredni saobraaeajni kulturni centar na sjeveru Republike Crne Gore. To je treaea op?tina u Crnoj Gori po broju stanovnika a ?etvrta po broju kvadratnih kilometara. Op?tina ima oko 65.000 stanovnika mje?ovitog nacionalnog i konfesionalnog sastava, od ?ega 53 % muslimana i 47 % pravoslavaca . Op?tina zahvata prostor od 924 km2.Op?tina Bijelo Polje raspolaže zna?ajnim industrijskim kapacitetima u oblasti obuaearske i tekstilne industrije, metaloprerade i drvoprerade kao i prera?iva?kim kapacitetima u oblasti poljoprivrede. Ovo podru?je naro?ito je pogodno za razvoj sto?arstva i voaearstva.Dugoro?na perspektiva razvoja op?tine je u aktiviranju nalazi?ta mineralnih i termalnih voda, otvaranju planine Bjelasice sa svim njenim potencijalima za razvoj turizma i poljoprivrede i otvaranje ?aloviaea peaeine, koja po svojim gabaritima i bogastvu peaeinskih ukrasa prevazilazi Postojinsku peaeinu u Sloveniji.
|