Glas islama/Analize
Me?unarodnu javnost posebno je zainteresovao slu?aj ?vicarskog referenduma kojim se gradnja minareta eksplicite (direktno) zabranjuje. Muslimani su u dilemi: da li je to poruka da islamski identitet nije po?eljan stanovnik Evrope; da li je to poruka da je Evropa samo kr??anska, kakvom se deklari?e, i da takvom ?eli biti?
Sve su to dileme i pitanja koja zaokupljaju muslimane koji su haman da povjeruju u evropsku pri?u o evropskom konceptu ljudskih prava, o globalizacijskom procesu gdje granice imaju relativnu va?nost i gdje islamski identitet predstavlja va?an detalj mozaika evropskih identiteta ?ime se Evropa posebno ponosi. O?ite su izvjesne tendencije koje nastoje satanizovati islam, predstavljaju?i ga kao destruktivan faktor, kao faktor koji nije kompatibilan sa vrijednostima Zapada. Posebno je indikativan slu?aj ?vicarske. Sa 400.000 muslimana u ?vicarskoj, islam je druga religija po brojnosti nakon kr??anstva. Uprkos tome, u zemlji postoji samo ?etiri mala minareta, a zahtevi za dozvolu za njihovu gradnju po pravilu se odbijaju. ?lan parlamenta i klju?ni ?ovjek u borbi protiv minareta, Urlih ?luer, ka?e da su za njega minareti simbol ?erijatskog zakona ? obe?ani brakovi, odsijecanje ruku i kamenovanje: ?Minaret nije vjerski simbol, to je politi?ki stav. To je poku?aj da se ?erijatski zakon izjedna?i sa ?vicarskim zakonom, a oni su u potpunoj kontradikciji!? Ideolo?ki beground le?i u povijesti. Pobjeda Francuske revolucije nad Pruskom monarhijom predstavljala je pobjedu razuma u svijetu i kraj povijesti. Godine 1989. moglo se ?uti isto proro?anstvo. Francis Fukojama je tvrdio da se svijet nalazi pred kraj povijesti. Kasnije, gledi?te ?e biti modificirano i promijenjeno. Profesor Samuel Hantington tvrdio je da dolazi jedno novo razdoblje: sukob civilizacija, posebno zapadne i islamske.??
Nakon Westfalskog mira, sukobi su prete?no bili fokusirani izme?u prin?eva, kraljeva i careva s namjerom da pro?ire svoj uticaj i teritoriju, ?to je proizvelo nastajanje nacionalnih dr?ava. Francuska revolucija je pokrenula novu fazu. Nastaju konflikti izme?u naroda i nacija, a ne izme?u kraljeva i careva. Taj koncept je trajao do Prvog svjetskog rata. Nakon Ruske revolucije konflikti me?u nacijama su zamijenjeni borbom ideologija. Prema Hantingtonovom mi?ljenju, zavr?etkom Hladnog rata zavr?ena je zapadna faza u me?unarodnoj politici, te je nakon toga u fokusu do?ao odnos zapadnih i nezapadnih? civilizacija. Takvom stavu se mo?e prigovoriti da su kulturne razlike plod hiljadugodi?njih razvoja, te zato ne?e brzo nestati. S druge strane, svijet se smanjuje, a to implicira da kontakti me?u ljudima i njihovim kulturama ja?aju. Proces modernizacije svijeta ima za cilj relativiziranje granica ?to slabi dr?avu kao izvor identiteta. Tu prazninu nadomjestit ?e vjera. Pored navedenog, kulturni uticaj je sve intenzivniji me?u ?irokim masama. Hantingtonova teza je dobila na zna?aju posebno nakon 11. septembra 2001.?
Treba se osvrnuti na pro?lost i pogledati da je islam tokom povijesti bio tolerantniji prema drugim religijama nego zapadni svijet. Paradoks je to ?to predstavnik zapadne civilizacije Hantington osu?uje druge za agresivnost kada se zna da je upravo ova civilizacija u pro?lom stolje?u bila popri?te dva svjetska rata. Nijedan sukob 20. stolje?a nije bio izazvan borbom izme?u civilizacija. Godine 1914. protestantski Berlin je bio saveznik katoli?kog Be?a i muslimanskog Istanbula protiv pravoslavne Moskve, katoli?kog Pariza i protestantskog Londona. Pravoslavna Srbija se borila protiv katoli?kog Be?a, ali i ratovala protiv pravoslavne Bugarske. Vratimo se u skandinavsku istoriju i vidjet ?emo kako su protestantska Danska i Norve?ka skoro 300 godina bile u sukobu sa protestantskom ?vedskom i da su tra?ile podr?ku od pravoslavne Rusije. Za vrijeme? Krimskog rata 1853-1856. godine Velika Britanija, Francuska i Sardinija bile su saveznice Turske protiv Rusije. Dakle, ve?ina sukoba i ratova de?avali su se izme?u suparnika unutar iste civilizacije motivisani borbom za nacionalne interese.?
Pored toga, evropska renesansa se desila zahvaljuju?i muslimanima, jer je prosperitet muslimana nadahnuo evropsku renesansu. To zna?i da su muslimani stolje?ima ?ivjeli u Evropi, u njoj doprinosili, ?ivjeli i u njoj trebaju imati prava kao i drugi, graditi d?amije i minareta. Prisustvo ogromnog broja muslimana u Evropi ne smije se zanemariti. Demografski razvoj u Evropi vodi multikonfesionalnoj Evropi. O?igledno je da EU nije zamisliva bez islamske komponente. Kako ?e se Evropa sa tim nositi odlu?uju?e je pitanje za nju. Ukoliko ne uspije integracija, a odre?ene vjerske zajednice se osjete getoiziranim i dru?tveno marginalizovanim, onda ?e humanizam i po?tivanje ljudskih prava postati utopija. Ipak, budu?nost Evrope je u mno?tvu religija, uklju?uju?i i islam. Stoga, ?to prije Evropa shvati hitnu potrebu za jednakim pravima svih ljudi, prevazila?enjem istorije sukobljavanja, bolje ?e biti i za Evropu i za muslimane.?
Doc.dr.hfz. Almir ef. Pramenkovi??
Ako je 20. stolje?e obilje?io antisemitizam, koji je prethodio holokaustu, jednom od najve?ih zlo?ina u povijesti ?ovje?anstva, onda po?etak 21. stolje?a prolazi u znaku sve prisutnije islamofobije, ?ak i u dru?tvima sa dugom demokratskom tradicijom.
Nametnuta globalna tema o navodnom islamskom terorizmu i la?na dilema da li je islam militantan ili ne, dobro je poznati scenario zamagljivanja istine i zamjene teza koji je jo? D?ord? Orvel u svom djelu ?1984.? opisao kao potrebu svake vlasti da stvori virtuelnog neprijatelja koji bi zaokupio pa?nju stanovni?tva i udaljio ga od svakodnevnih problema, tj. u ovom slu?aju globalne recesije, a po?to je gvozdena zavjesa pala i Berlinski zid davno sru?en, de?urna opasnost je hid?ab, ili minaret, ili neki drugi vid prakticiranja islama, ili neki njegov simbol.
Tragi?ina je sudbina Egip?anke koja je posjedovala i njema?ko dr?avljanstvo Merve ?erbini, koja je napadnuta u jednom parku, a potom i ubijena od strane istog po?inioca u zgradi suda, u samoj sudnici, nao?igled organa reda.?
Samo zato ?to je pripadnica islama i samo zato ?to je njeno obla?enje bilo u skladu sa islamskim propisima dokaz je sve prisutnije islamofobije koja se prvo o?itovala kroz verbalne napade (govore ultradesni?arskih lidera u zemljama Zapadne Evrope), da bi se pre?lo na fizi?ke napade na muslimane sa najtragi?nijim posljedicama.?
Izgleda da taj stra?ni zlo?in i sve u?estaliji napadi na muslimane, d?amije i mesd?ide, motivisani islamofobijom, nisu bili dovoljan znak za uzbunu i pokazatelj da je krajnje vrijeme da se ne?to po ovom pitanju uradi i napokon stane na put islamofobiji. Umjesto toga jedna desni?arska partija u ?vicarskoj organizovala je referendum sa pitanjem da li treba dozvoliti muslimanima da grade minarete??
Sama sadr?ina pitanja je skandalozna sama po sebi i predstavlja ?kolski primjer kr?enja demokratskih principa. Sa aspekta zdravog razuma, ali i demokratije, neprihvatljivo je da se o izgledu muslimanske bogomolje izja?njavaju nemuslimani i neprihvatljivo je da se u jednom dru?tvu, koje se deklari?e kao demokratsko, vodi kampanja protiv muslimana na na?in da direktno podsti?e na islamofobiju i na netrpeljivost prema muslimanima, njihovoj kulturi, tradiciji i sve ?to podsje?a na islam. Kampanja koju su vodili desni?ari u ?vicarskoj i zapaljiva retorika koja se mo?e ?uti od desni?arskih i ultradesni?arskih partija u Evropi neodoljivo podsje?a na opoziciono djelovanje Hitlerove Nacionalsocijalisti?ke partije i njegove vatrene govore 20-tih i 30-tih godina 20. stolje?a kada je pozivao na rje?enje tzv. jevrejskog pitanja na na?in ?to je prvo pro?irio netrpeljivost ve?inskog stanovni?tva prema Jevrejima. Op?te je poznato da je jedna takva bezumna politika dovela do holokausta i egzodusa Jevreja ?irom Evrope.?
Druga, ali ne manje bitna ?injenica na koju moramo obratiti pa?nju jeste poku?aj ?vicarskih vlasti da, prebacuju?i odgovornost sa sebe, sakriju se iza rezultata referenduma. Koliko je tzv. narodna volja na referendumima relativna stvar pokazuje primjer irskog referenduma o Lisabonskom sporazumu koji je poslije niza ponavljanja glasanja jedva pro?ao. Isto tako ?injenica je da su i Hitler i Milo?evi? na izborima imali ve?inu glasova, a ?to opet ne zna?i da su glasa?i ispravno postupili, ili da su doti?ni izabranici bili demokrate i po?tovaoci vladavine prava.?
Skandalozan je i poku?aj pojedinih ?vicarskih zvani?nika da sramne rezultate referenduma opravdaju proizvoljnom konstatacijom da i u pojedinim muslimanskim zemljama nedostaju crkve i zvonici. Ne?uveno!
Zar je to jezik demokratije? Zar jedna diskriminacija (ako je ova tvrdnja ta?na) mo?e biti opravdanje za drugu? Zar jedna demokratska Evropa za komparaciju sebi uzima Bliski istok ili zemlje Afrike? Zar ugnjetavanje i obesbravljenost jednih mo?e biti opravdanje za jedno takvo pona?anje? Ako je to civilizacijsko dostignu?e novog doba onda nismo mnogo odmakli od prvobitne ljudske zajednice. Obespravljenost ?vicarskih muslimana podsjetila nas je i na na? svakodnevni ?ivot prepun diskriminacije, a koja opet proizilazi iz islamofobije koju smi?ljeno plasira Ministarstvo vjera Republike Srbije i sam ministar Bogoljub ?ijakovi?. Podsjetilo nas je na ?injenicu da muslimani Beograda, Novog Sada, Ni?a jo? uvijek nemaju svoje mezarje, niti potreban broj vjerskih objekata gdje bi mogli prakticirati svoju vjeru. Podsjetilo nas je da desetine vjerou?itelja koji zahvaljuju?i nemaru Ministarstva nemaju svoja primanja, na ukidanje dotacija ?Glasu islama?, poku?aj ga?enja slobode govora i nategnuti odnos prema svemu ?to ima predznak islamskog.
Me?utim, brojni apeli i podr?ke muslimanima koji dolaze od strane nemuslimanskih politi?kih autoriteta i intelektualaca, kao i osuda ?vicarskog referenduma, te diskriminatorskog odnosa pojedinih predstavnika vlasti prema muslimanima u Srbiji, ulijeva nadu o ujedinjenoj Evropi u svim svojim razli?itostima, o Evropi kao kolijevci demokratije. Ulijeva nadu da ?e i ovaj kontinent iznjedriti svog Barak Husein Obamu, koji ?e probuditi nadu i biti dokaz da je i Evropa kontinent prava, pravde i ?anse za sve.
?
Samir ef. Tandir?
Diskriminacija mutirala u segregaciju
Autonomnost Islamske zajednice je ugro?ena od strane vlasti formiranjem podani?ke paravjerske zajednice sa ciljem manipulacije i stvaranja prividne slike o po?tivanju vjerskih i ljudskih prava muslimana.Vlast ho?e poslu?nike u politi?kom i vjerskom ?ivotu Bo?njaka. Na?la ih je u liku izdajica bo?nja?kih interesa i ponadala se da je ?ubila? svaku na?u inicijativu i ?elju za ravnopravno??u i partnerstvom unutar zajedni?ke nam dr?ave Srbije. Me?utim, ta ?elja nije nestala, ona svakim danom biva sve ja?a. Pripadnici Islamske zajednice ne?e ustuknuti ni jedan milimetar na putu njene odbrane, bez obzira koliko jaki bili napadi vlastodr?aca, ali ne?e ni oti?i u krajnost i ekstremizam kako bi se odbranili. O?trina i odlu?nost u odbrani na?ih prava i stavova ne zna?e isklju?ivost i aroganciju. Zato smatramo da se razgovorima na zdravoj osnovi mogu rije?iti problemi na relaciji Ministarstvo vjera ? Islamska zajednica, uz po?tovanje na?ih osnovnih prava, ?to se mo?e uzeti za polaznu osnovu nekih budu?ih razgovora, ako do njih do?e. Muslimani po vjeri, Bo?njaci po nacionalnosti, zajedno sa Albancima, Srbima, Romima, Gorancima i drugima u jedinstvenoj, tradicionalnoj Islamskoj zajednici u Srbiji. Me?utim, pozitivnih koraka od strane Beograda jo? nema, ali zato ima diskriminacije koja se naj?e??e ogleda u sljede?em: ?Ustav Srbiju defini?e kao dr?avu Srba i ostalih gra?ana.? Zna?i li to da su Bo?njaci? podstanari u sopstvenoj dr?avi, narod manje vrijedan od ve?ine, narod sa manje prava na Srbiju od Srba. Da li nas sa ovakvim stavom vlast tjera iz Srbije? Sead ef. ?a?irovi?? |