Srbija - zemlja sa previ?e tajni
Upisao Akica_ u 22/04/2009 18:26:40
Otvaranjem dosijea tajnih slu?bi zatvara se jedna bolna stranica istorije i stvaraju zdrave osnove za budu?i zajedni?ki ?ivot... U ve?ini zemalja nastalih raspadom SFRJ proces otvaranja dosijea nije valjano ura?en
Ostale vijesti

Koliko je dosijea napravila Titova UDBA a koliko Milo?evi?ev DB? Prema podacima iz davne revizije dosijea, koja je okon?ana 1969. godine, a kada je od 9.620 du?nih metara gra?e uni?teno 5.452 du?na metra, preostalo je ne?to preko 600.000 dosijea. Od toga je ?etvrtina predata policiji, vojnim slu?bama bezbednosti i istorijskim arhivima. Savezna slu?ba dr?avne bezbednosti zadr?ala je kao operativna 17.917 dosjea, slu?ba Srbije 61.750, Bosne i Hercegovine 69.140, Crne Gore 11.673, Hrvatske 102.700 i tako dalje. U procesu raspada Jugoslavije, dokumentacija Savezne slu?be dr?avne bezbednosti ?erupana je na sve strane, ali je ve?ina pre?la u ruke srpskog DB-a.

Prebacivanje iz jednog podruma u drugi...

Od 2004. pa do danas iz podruma Bezbednosno-informativne agencije (BIA) u podrum Arhiva Srbije u Beogradu preneto je na desetine hiljada dosijea. Prema re?ima Rodoljuba ?abi?a, poverenika za informacije od javnog zna?aja, time problem otvaranja dosijea ni izbliza nije re?en: "To je zaista bukvalno fizi?ki preneta gra?a i bez prave primopredaje koja bi bila izvr?ena u skladu sa svim uzusima, neophodnim sa stanovi?ta bezbednosti i sa stanovi?ta pravila arhivske struke. Ja sam jednom rekao da je to u stvari prebacivanje problema iz jednog podruma u drugi."
Slobodan Milo?evi? je mrtav, ali njegovo nasle?e je ?ilavo

Dokumentacija ? uklonjena?
Vladimir Je?i? bio je veoma aktivni ?lan revolucionarnog pokreta Otpor, vi?e puta privo?en u doba Milo?evi?evog re?ima. Posle 5. oktobra 2000. u?inilo mu se da je do?lo bolje vreme pa i vreme da pogleda svoj dosije, ?to je Vlada Srbije 2001. godine odobrila odgovaraju?om uredbom. Ispostavilo se da dosijea - nema: "Moram da priznam da sam bio iznena?en kada mi je jedan policajac rekao da se vr?i prismotra moje studentske sobe. Ja prosto nisam verovao u takve stvari, ali sam se onda 2001. godine uverio. I kada sam oti?ao u DB, ja sam definitivno o?ekivao da i tamo postoji moj dosije. Ose?ao sam se prevarenim od strane dr?ave jer sam mislio da ?e kona?no iza?i na povr?inu kako su i na koji na?in su radili. I mislim da je dr?ava bila u obavezi prvenstveno da nam na vreme dostavi svu dokumentaciju a ne da se ?eka godinu i po ili dve. Sve u svemu, mislim da je do?lo do uklanjanja te dokumentacije u periodu posle 5. oktobra."

Dokumentacija ? nije uklonjena?

Goran Petrovi?, prvi na?elnik srpske tajne slu?be nakon pada Milo?evi?a, koga su imenovale nove demokratske vlasti, pak, tvrdi da uni?tavanja dokumentacije nije bilo: "To je prosto besmisleno. To "gorela je loma?a na Banjici", taj naslov kojeg se neki novinari dr?e ma ?ta god ja rekao, a demantovao sam to hiljadu puta, ali to ne mo?e da promeni tu famu kako je tamo ne?to spaljeno. Ja sam objasnio proceduru uni?tavanja. Pa sam rekao da se u Slu?bi ina?e periodi?no pristupa uni?tavanju dokumentacije koja se procenjuje kao neoperativna, kao nepotrebna, pa na?elnik resora formira komisiju pa se tamo popi?u ti materijali: I ja sam rekao da sam kao pripravnik nosio te d?akove tamo negde na Umku (kod Beograda) gde se to spaljuje. Kada sam po?eo da radim, pre 20 i kusur godina, ja sam u svemu tome u?estvovao. Zna?i, postoji periodi?no uni?tavanje?...
Biv?i premijer Zoran ?in?i? - ?rtva jedne od starih jedinica Dr?avne bezbednosti.

Postupak ?zaogrnut formom legalnosti?

U toj famoznoj 2000. godini Radomir Markovi? je, kao na?elnik slu?be, doneo odluku, napravio komisije koje su i?le po unutra?njosti, popisivale i mikrofilmovale sve to. Dakle, to nije bio nikakav kriminalni akt, ma kako to neko hteo da predstavi, ve? ne?to sto je zaogrnuto formom legalnosti i zavijeno u tu legalnost." Petrovi? negira i tvrdnje da je bilo prepravljanja dosijea takozvanih unutra?njih neprijatelja iz vremena Milo?evi?evog diktatorskog re?ima: "Kao da sam ja sad imao, ne znam, sto hiljada ljudi pa sam mogao da prepravim ili da friziram te dosijee. I ne vidim za?to bi to neko ?inio kada je ve?ina tih dosijea bili puni samo izve?taja o tajnoj kontroli telefonskih razgovora. Dakle, vi ako ste novinar i ako ste bili unutra?nji neprijatelj, vi znate ?ta ste s kim pri?ali telefonom."

?Bilo je spaljivanja?

Profesor Fakulteta politi?kih nauka u Beogradu Zoran Dragi?i?, pak, tvrdi da je spaljivanja dosijea neposredno nakon pada Milo?evi?a i te kako bilo: "Ko zna ?ta je sve spaljeno onda kada je spaljivano u DB-u posle 5. oktobra 2000. Tako da mislim da se s tim ve? ozbiljno zakasnilo i da sada, kada bismo i hteli da otvaramo dosijee, mislim da ne bismo imali ?ta da otvorimo. Odnosno, i kada bismo u?li u otvaranje dosijea, verujem da je do sada sve ono ?to je moglo da bude interesantno - uni?teno." Prema Dragi?i?u, nekim politi?arima jednostavno nije odgovaralo da se dosijei otvore, zbog njihovih veza sa srpskom tajnom slu?bom tokom Milo?evi?evog i Titovog re?ima: "Bojim se da bi se pokazalo da su neki ljudi, koji se predstavljaju kao velike demokrate i veliki disidenti u doba Tita, u to vreme bili saradnici Slu?be."
Titova UDBA je svojevremeno napravila vi?e od 9000 du?nih metara gra?e.



?To nije bio prioritet?



?arko Kora?, potpredsednik u prvoj vladi nakon svrgavanja Milo?evi?a, podse?a da dosijei tajnih slu?bi nisu bili prioritet tog kabineta, koji se suo?avao sa elementarnim egzistencijalnim problemima gra?ana Srbije: "Vlada Zorana ?in?i?a je imala velikih problema, kada je izabrana januara 2001. Tako da, iz dana?nje perspektive, mada je i danas Srbija u velikoj meri nesre?ena dr?ava, to izgleda kao mali problem. Ali, ?elim da vas podsetim da je u januaru 2001. godine na? glavni problem bio u tome ?to nismo imali struje, a bila je zima. I prve donacije koje smo mi molili, na veliko iznena?enje Zapada, bile su da nam daju struju."

?U Srbiji je toliko stvari ostalo nedovr?eno...?

?arku Kora?u danas je potpuno jasno da je trebalo napraviti komisiju koja bi se pozabavila dr?avnom bezbedno??u u celini i koja onda ne bi otvorila samo pitanje dosjea nego pitanje celokupnog nezakonitog rada Slu?be: "Da li je to danas kasno, to ostavljam vama i va?im slu?aocima da procene. Ja li?no mislim da bi se to i danas moglo uraditi ali ne vidim ni u ovoj vladi spremnost za to. U Srbiji je toliko stvari ostalo nedovr?eno, a ovo je samo jedna od njih, i to ne ba? neva?na."

?Sada je kasno?

Zoran Dragi?i? smatra da je za otvaranje dosijea ipak kasno i da je to trebalo uraditi neposredno nakon svrgavanja Milo?evi?evog re?ima: "Neke stvari kada ne uradite u odre?enom trenutku, vi?e ih ne mo?ete uraditi, Zna?i, 5. oktobar 2000. godine se vi?e ne mo?e ponoviti. I ta ?ansa koja je tada propu?tena sada se vi?e ne mo?e nadoknaditi. Ako bismo poku?ali sada da je nadokna?ujemo, bojim se da bismo napravili vi?e ?tete nego koristi."
Vlada Srbije je posle 5. oktobra 2000. imala prioritete u koje, po re?ima biv?eg potpredsednika vlade ?arka Kora?a, nije spadalo pretresanje dosijea

?Generalno imamo previ?e tajni?



A Rodoljub ?abi? zaklju?uje da je pri?a o dosijeima tajnih slu?bi jo? jedan dokaz da u Srbiji ima ?previ?e tajni?, koje veoma optere?uju put zemlje u neku bolju budu?nost: "Mi generalno u dru?tvu imamo previ?e tajni. Mi treba da shvatimo da je preterana tajnost problem, jer smo do?li u situaciju da se iza tajne ?esto kriju zloupotrebe, kriminal, korupcija, odsustvo rezultata. Dakle, nama je problem vi?ak tajni. Mi moramo dati ?ansu tom potencijalu koji javnost ima."



Osuje?en proces lustracije



Srbija je, ina?e, jedna od retkih evropskih zemalja koja ima dve vojne slu?be bezbednosti. Pored toga, Srbija ima i tajnu slu?bu pri Ministarstvu spoljnih poslova... Sve u svemu, izostanak otvaranja dosijea u dobroj meri onemogu?io je i sprovo?enje procesa lustracije a upravo su pripadnici i saradnici slu?bi dr?avne bezbednosti bili prava meta lustracije, jer su te slu?be i bile glavna represivna oru?a komunisti?kih re?ima. I ba? se Srbija na najtragi?niji na?in uverila u to ?ta se desi kada stara slu?ba dr?avne bezbednosti pre?ivi i bez lustracije i bez istinskih reformi: jedna od njenih jedinica, "crvene beretke", bila je ume?ana u brojne zlo?ine, uklju?uju?i i ubistvo premijera ?in?i?a. Prema politi?koj teoriji, mlade demokratije koje se ne oslobode tereta pro?losti mogu potonuti u vladavinu oligarhije umesto u demokratiju, u organizovani kriminal umesto u vladavinu prava. Stare snage mogu dr?ati u rukama ekonomiju, snage bezbednosti i druge poluge mo?i i ko?iti demokratski proces... zvu?i poznato, zar ne?

Deutschhe Welle