Danas 15. januara/sije?nja 2009. godine Evropski parlament (EP) je na ovogodi?njem prvom plenarnom zasjedanju u Strasbourgu donio rezoluciju o Srebrenici, sa kojom EP poziva dr?ave ?lanice EU i dr?ave zapadnog Balkana, da obilje?e 11. juli/srpanj danom sje?anja na genocid u Srebrenici. U rezoluciji, koju su zajedno predlo?ile sve politi?ke grupacije u EP, nagla?eno je, da je se potrebno podsjetiti i prikladno pokloniti svim ?rtvama zlo?ina, koji su po?injeni za vrijeme ratova na Balkanu.

Danas 15. januara/sije?nja 2009. godine Evropski parlament (EP) je na ovogodi?njem prvom plenarnom zasjedanju u Strasbourgu donio rezoluciju o Srebrenici, sa kojom EP poziva dr?ave ?lanice EU i dr?ave zapadnog Balkana, da obilje?e 11. juli/srpanj danom sje?anja na genocid u Srebrenici. U rezoluciji, koju su zajedno predlo?ile sve politi?ke grupacije u EP, nagla?eno je, da je se potrebno podsjetiti i prikladno pokloniti svim ?rtvama zlo?ina, koji su po?injeni za vrijeme ratova na Balkanu.

Rezolucija je donesena ta?no tri mjeseca od kada je u Briselu bila delegacija ?Udru?enja majki Srebrenice i ?epe?, koja je?potpredsjednici Evropskog parlamenta Diani Wallis iz politi?ke grupacije Liberala i Demokrata za Evropu (ALDE), izru?ila prijedlog rezolucije o Srebrenici u prisutnosti slovenskog poslanika u EP Jelka Kacina (LDS/ALDE). Diana Wallis je pro?le godine zajedno sa slovenskim poslanikom u Evropskom parlamentu Jelkom Kacinom?prisustvovala komemoraciji u Poto?arima (Srebrenica). Uru?ivanju prijedloga rezolucije u EP prisustvovao je i vrhovni poglavar muslimana u Bosni i Hercegovini reisu-l-ulema dr. Mustafa Ceri?.

U obrazlo?enju prijedloga rezolucije slovenski poslanik u EP Jelko Kacin je izme?u ostalog rekao: ?Srebrenica je i zata?kavanje zlo?ina i uni?tavanje masovnih grobnica. Srebrenicu moramo ugraditi u na?e zajedni?ko historijsko pam?enje i u temelje pro?irenja EU na podru?je zapadnog Balkana. Ne smijemo pristajati na diskriminatorne i isklju?ive stereotipe o pojedinim narodima, boriti se moramo protiv kolektivne krivice. Odgovorni za genocid u Srebrenici moraju u Haag, na sud, u zatvor, mi moramo zajedni?ki pomo?i graditi i omogu?iti evropsku budu?nost za Srebrenicu, za tamo?nje ljude i cijelu Bosnu i Hercegovinu.?Posebno bi se zahvalio konferenciji predsjednika, koja je jednoglasno podr?ala prijedlog, da mlade Bo?njake i Srbe iz Srebrenice zajedno, svake godine, pozovemo u EP, da bi izvan Srebrenice, bez pritisaka i stresova doma?e sredine razmi?ljali, planirali i gradili zajedni?ku i ljep?u budu?nost za Srebrenicu i cijelu BiH. Ova Rezolucija nije namijenjena pro?losti. Iako govori i o mrtvima namijenjena je ?ivima i njihovoj boljoj budu?nosti.

Me?unarodni institut IFIMES pozdravlja dono?enje rezolucije i nada se, da ?e se i dr?ave zapadnog Balkana odazvati i obilje?iti 11. juli/srpanj kao dan ?alosti i sje?anja na po?injeni genocid u Srebrenici. Majke Srebrenice, koje su u ratu izgubile svoje najbli?e, svjesne su, da budu?nost zapadnog Balkana nije mogu?a bez istine, pravde i pomirenja. ?ele stabilnu i sigurnu regiju za sve generacije, koje dolaze, sa nadom, da se takvi zlo?ini ne?e vi?e nikada dogoditi.?

Me?unarodni institut IFIMES upozorava, da doma?i politi?ari u Bosni i Hercegovini i na zapadnom Balkanu ne smiju zloupotrijebiti donesenu rezoluciju o Srebrenici za pridobivanje politi?kih poena nego tu priliku treba iskoristiti kao korak naprijed ka neophodnom pomirenju na zapadnom Balkanu.

Kao ?to je zapisano u donesenoj rezoluciji, genocid u Srebrenici dogodio se u mjesecu julu/srpnju 1995.godine, kada su srpske snage pod komandom generala Ratka Mladi?a, koji je neposredno bio podre?en tada?njem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karad?i?u, ubile preko 8.000 bosanskih muslimana (Bo?njaka) prije svega mu?karaca i dje?aka te deportirale skoro 25.000 ?ena, djece i starijih. Tako je po?injen najve?i ratni zlo?in u Evropi poslije zavr?etka drugog svjetskog rata.

Evropski parlament je jedina institucija EU, koji neposredno predstavlja gra?ane dr?ava ?lanica, zbog toga je toliko jo? va?nije, da je rezoluciju donio uz podr?ku svih poslani?kih grupa, ?to daje poseban pe?at nedavno okon?anoj godini me?ukulturnog dijaloga u Evropi.

Ljubljana, 15. januar/sije?anj 2009?

?