Penzioni fond Srbije sve prazniji?
Upisao Akica_ u 11/07/2010 17:54:22

Penzioni fond Srbije sve prazniji?

 
Reformisati penzioni sistem Srbije, ali kako...
Reformisati penzioni sistem Srbije, ali kako...

Srbija veoma sporo ulazi u neminovan proces reforme penzionog sistema. Penzioni fond je prazan, privreda je još daleko od oporavka, a penzionera je sve više. Loša privatizacija je mnoge prerano oterala u penziju.

 

Ostale vijesti

Penzioni fond Srbije sve prazniji?

 
Reformisati penzioni sistem Srbije, ali kako...
Reformisati penzioni sistem Srbije, ali kako...

Srbija veoma sporo ulazi u neminovan proces reforme penzionog sistema. Penzioni fond je prazan, privreda je još daleko od oporavka, a penzionera je sve više. Loša privatizacija je mnoge prerano oterala u penziju.

 

 

Klju?ni problem penzionog fonda u Srbiji jeste taj što je on prazan, kaže za Doj?e Vele Jelica Putnikoviae, urednik online Balkan magazina. Politi?ari su vrlo ?esto koristili penzioni fond za popunjavanje državnih troškova, i danas se nedostatak novca u tom fondu dotira iz budžeta. A novac za budžet se prikuplja na razne na?ine, od zaduživanja u inostranstvu pa do trošenja državnih rezervi, isti?e Jelica Putnikoviae. Na taj na?in se postiže kratkoro?no olakšanje, koje politi?ari koriste da uvere javnost kako je sve pod kontrolom. Upravo zbog toga je Srbiji neophodna reforma tog sektora, koja bi trebalo da zainteresuje i mlade a ne samo penzionere, kaže Jelica Putnikoviae:

 

„Zna?i, mladi koji bi sada trebalo da rade, i tako?e da donose odluke o tome kako aee živeti u ovoj državi, trebalo bi da se najpre potrude da se izmenama penzionog zakona, i drugih propisa, dobije takav sistem da kada se u penzioni fond uplaaeuje novac, on tu bude i siguran. Da se taj novac plasira tako da je koristan za one koji taj fond pune, a ne za vladajuaeu strukturu, i da se novac od tog plasiranja koristi za isplatu buduaeih penzija“.

 

Krah privrede i priliv novih penzionera

 

Primedbe na najavljenu reformu penzijskog sektora ima i najveaea sindikalna organizacija u zemlji, Savez samostalnih sindikata Srbije. Prema njihovim prora?unima, ukoliko srpska vlada sprovede svoj koncept reformi, bez konsultacija sa socijalnim partnerima, u 2013. godini bi penzije pale na nivo od 40 procenata prose?ne plate. Vlada se, ina?e, obavezala da to bude 60 procenata. Predsednik te organizacije Ljubisav Orboviae kaže za DW da srpska privreda jednostavno ne može da izdrži ovakav penzioni fond. On isti?e da je dodatan pritisak na penzioni fond napravljen i lošom privatizacijom u Srbiji:

 

„Zna?i, ovde nije pitanje velikih penzija, ovde je pitanje da je u prethodnom periodu na silu ogroman broj ljudi oteran u penziju. To je jedna stvar, a druga je da je naša privreda doživela totalni krah. I ovakva privreda zapravo da ima i svega dva penzionera, bilo bi joj mnogo“.

 

Mlad, a veae penzioner?

 

Sli?nu ocenu iznosi i Jelica Putnikoviae. Ona kaže da su vlasti kao odgovor na zako?enu privredu odlu?ile da veliki broj radno sposobnih ljudi pošalju u penziju, i tako ih prebacili na teret preoptereaeenog budžeta. Ako se tome doda i veliki broj nezaposlenih, jasno je zašto imamo lošu situaciju u penzijskom sektoru, kaže Orboviae. Taj problem se po njegovim re?ima stoga može rešiti samo ulaganjem u privredu i zapošljavanjem mladih ljudi:

 

„Mi u ovom momentu nemamo samo penzionere kao optereaeenje, mi imamo 800.000 relativno mladih ljudi koji su na birou i koji ne rade. I to je isto jedno veliko optereaeenje. Jer, umesto da rade i da stvaraju dohodak, i uplaaeuju u penzioni fond iz kojeg bi se isplaaeivali i ovi penzioneri, oni su jednostavno mladi ljudi koji fakti?ki imaju tretman penzionera, ali ne primaju ni penziju“.

 

Skromno ulaganje u alternativna rešenja

 

Prema važeaeim zakonima starosna granica za odlazak u penziju u Srbiji je 59 godina za žene i 64 godine za muškarce. Najavljenom reformom ta granica bi se pomerila na 60 i 65 godina. Alternativna rešenja, poput privatnog penzijskog osiguranja, još nisu zaživela.

 

Jelica Putnikoviae upozorava da ponuda postoji, ali da nedostaju ?vrsta pravila i sistem zaštite klijenata. Postoji i uverenje da gra?ani Srbije, baš kao i u bankarskom sektoru, dobijaju nepovoljnije uslove od klijenata u zemljama Evropske unije.

 

Autor: Ivica Petroviae, Beograd

Odg. urednik: N. Jakovljeviae