Intervju: Adnan Muftarevi? ?
Arheolog,Adnan Muftarevi? sa Prof. Dr. Andreas Lippertom, najpoznatijim austrijskim arheologom
Prema mi?ljenju ve?ine od ukupno 329 posjetioca sajta Sjenica-info.com koji su glasali na anketi za izbor li?nosti op?tine Sjenica u 2009. godini pobjedio je arheolog Mr. Adnan Muftarevi? ?upo. Iako se Adnan Muftarevi? odvojio po broju glasova malo ispred ostalih kandidata, ipak "trka" glasovima bila je neizvjesna do samoga kraja, jer su i ostali kandidati dobili veliki broj glasova. Ina?e kandidati su pored Adnana Muftarevi?a bili Asmir Kola?inac, atleti?ar i prvi Sjeni?ak u?esnik ljetnjih olimpijskih igara, hfz. Esad Mahmutovi?, prvi hafiz u Sjenici nakon du?e pauze u kojoj u na?em gradu nije bilo hafiza, a koji je otvorio prvu ?kolu Kur'ana u na?em gradu, doktor Amer Muhovi? stomatolog i jedan od organizatora humanitarne akcije besplatnog sune?enja djece u na?em gradu (o ovoj akciji op?irno smo pisali na na?oj stranici), i Mensur Gi?evi? kao predstavnik op?tinskih vlasti koji su zaslu?ni da nakon dugo vremena na? grad za nijansu izgleda ljep?e i ure?enije. Tim povodom obavili smo intervju sa pobjednikom na?e ankete za li?nost Sjenice u 2009. godini Adnanom Mufaterevi?em. Ovom prilikom mu se zahvaljujemo na svemu ?to je u?inio za na? grad, a posebno mu se zahvaljujemo na slikima koje nam je poslao uz ovaj intervju, a koje vam mi ovom prilikom ekskluzivno prikazujemo. (Na po?etnoj slici Adnan Muftarevi? sa Prof. Dr. Andreas Lippertom, najpoznatijim austrijskim arheologom)
Sjenica-info: Vi ste prema mi?ljenju posjetioca na?eg sajta izabrani za li?nost 2009. godine u Sjenici. Konkurencija vam je bila, prema broju glasova, vrlo jaka. ?ta nam mo?ete re?i o va?im konkurentima i da li im imate ne?to poru?iti?
Moja je ?ast ?to sam se na?ao me?u ovakvim konkurentima na listi za li?nost godine Sjenice. Mislim da je i lista sastavljena veoma pa?ljivo i pametno. Zastupljene su sfere sporta, vjere, medicine, politike, nauke. Da krenemo redom: 1. Asmir Kola?inac je momak koji je pokazao da se i uz minimalna sredstva mogu posti?i vrhunski rezultati. Zamislite samo da rad sa takvim talentom preuzmu neke od bogatijih zemalja. 2. Dr Amer Muhovi? je pokazao ljudima da nije sve u novcu, da jo? postoji neko kome je dobro njegovom narodu prioritet. ?estitke i njegovom bratu Faruku, to su sjajni momci kojima Sjenica treba da se ponosi. 3. Gospodina Mensura Gi?evi?a vidim kao jednog hrabrog politi?ara koji, osje?am, ima ljubavi prema svom gradu i trudi se pokrenuti ne?to sa mrtve ta?ke. Pohvalno ocjenjujem njegov anga?man u vezi vra?anja Vakufske imovine. To je amanet na?ih predaka koji se ne smije zanemariti i du?nost nam je brinuti se o njemu na najbolji mogu?i na?in. 5. I na kraju Hfz. Esad Mahmutovi?. Kako ga ne pohvaliti kada Muhamed s.a.v.s. ka?e da su hafizi prin?evi na?eg Ummeta. Hvala Dragom Allahu d?.?. koji nas je obradovao sa ovim momkom i vratio sjaj ?asnog Kur`ana u grad u kojem se do II sv. rata moglo na ?ar?iji u svako doba dana na?i tri hafiza. Zamislite koliko ih je bilo.
Mislim da su svi kandidati pobjedili i ja njima dajem svoj glas.
Sjenica-info: Jedan od prvih ljudi koji su, nakon skoro dva stolje?a ?utnje o Sjeni?kom genocidu, progovorili o tome ?ta se ta?no desilo daleke 1809. godine ste vi. Na po?etku ste nai?li na negodovanje nekih, nazovimo struja ili grupica ljudi, kojima se ba? i nije svidjelo to ?to se napokon javila ?elja kod nekih sjeni?kih intelektualaca da se sazna prava istina o Sjeni?kom genocidu. Danas se o Sjeni?kom genocidu javno govori. Skoro je u Sjenici organizovana i tribina na tu temu, a gosti su bili uva?eni profesori sa Univerziteta u Sarajevu. Kome to nije odgovaralo da se sazna istina o genocidu iz 1809. godine i zbog ?ega? I da li je po vama ostalo ne?to nedore?eno u vezi tog doga?aja?
Normalno je da, kada se nekom u?ini nepravda, nanese mu se zlo ili ga poku?a? uni?titi da ?e ona strana koja ?ini nepravdu poku?ati da spere ljagu sa sebe tako ?to ?e negirati krivicu, opvrgavati dokaze i vr?ite napade na onog ko poku?a iznijeti istinu na vidjelo. ?to se ti?e napada na reagiranja da se treba osvjetliti genocid koji se desio 1809. godine u Sjenici, imamo saznanja da su oni instruisani iz Beograda. ?alosno je da su neki ?na?i? ljudi, u ovom slu?aju pojedini Bo?njaci iz Sjenice nasjeli na ovu organiziranu igru i taktiku i zadovoljavaju?i se prolaznim ovosvjetskim dobrima gaze preko kostiju nastradale djece, ?ena i staraca koji su izmasakrirani te 1809.godine. Nije daleko ni ?injenica da se medju tim nastradalim nalaze i rodjaci tih istih ljudi kojima je bitnija garderoba neke jeftine kafanske pjeva?ice od sudbine njihovog naroda. Neka im je na ?ast!
Sjenica-info: Da li, osim sje?anja na ?rtve tog genocida, mi danas imamo jo? nekih obaveza prema njima koje nismo ispunili?
Kada su u pitanju ?rtve genocida u Sjenici mi imamo vjersku i ljudsku obavezu da iznesemo svu istinu o tom krvavom doga?aju, ?to ?e se nadam se u velikoj mjeri i ostvariti objavljivanjem knjige koju sam nedavno zavr?io, ako Bog Dragi da. U njoj su pobrojani izvje?taji i navodi ljudi koji su bili o?evici genocida, a koji ujedno nisu pripadnici bo?nja?kog naroda. Ve?ina njih su etni?ki Srbi. Velika stvar koja je u?injena povodom 200 godina od genocida u Sjenici je i Javna tribina u organizaciji Med?lisa islamske zajednice u Sjenici i Islamskog kulturnog centra na kojoj su u?estvovala ugledna imena poput prof.dr. Smaila ?eki?a, prof.dr. Muhameda ?estanovi?a i prof.dr. Rasima Muratovi?a. Moram napomenuti da imam prijedlog da se 9.juna na dan Genocida , na prostoru nekada?nje Sjeni?ke tvr?ave ( danas prostor O.?. Svetozar Markovi? ) koji je, svakako i vakufska imovina a ?iji se povrat nije izvr?io ( navodi se u knjizi Mirze i Narcise Had?iomerovi? " Islamski objekti u sjeni?kom med?lisu" kao Vakuf d?amije Sultana Murata IV), klanja d?enaza namaz za sve nastradale te godine. U dogovoru smo da d?enazu namaz predvodi Reis ul ulema Mustafa ef. Ceri?.To je na?a vjerska obaveza i du?nost.
Sjenica-info: Na facebook-u sam nai?ao na grupu u kojoj se nalaze isklju?ivo stare slike vezane za na? grad, a koja je otvorena va?om zaslugom. Posmatraju?i te slike poprili?no sam izmijenio sliku o historiji Sjenice koju sam do tada imao u svojoj glavi. Ali sam ubije?en da takvih slika, koje su ina?e pravo blago, ima jo? u izobilju u porodi?nim albumima Sjeni?aka, kako onih u Sjenici, tako i onih koji se trenutno nalaze u dijaspori. Da li imate neki plan i ideju kako do?i do tih slika, kako bi one bile dostupne ?iroj javnosti?
Posmatraju?i porodi?ni album mog oca Hemana do?ao sam na ideju da te fotografije objavim ?iroj javnosti, naravno sa njegovom dozvolom, ?to je on rado i prihvatio. Jedan od razloga ?to sam i organizirao grupu na facebook-u pod nazivom ? Sjenica ? stare fotografije ? je i da animiram druge ?lanove da postiraju fotografije iz svojih privatnih kolekcija. Siguran sam da ima puno toga ?to bismo svi ?eljeli vidjeti, a ?to ne bi trebalo propasti u seharama zaborava. Ovim putem se zahvaljujem i Fehu Tahirovi?u, Senku Salakovi?u, Mirzi i Narcisi Had?iomerovi?, Nerminu Huri?u, Senadu Mahmutovi?u, Elvisu Kari?iku, Rikiju ?atovi?u, Esminu Ljumi?u, Rejhanu Tandirovi?u, Mensuru Mujagi?u, Sulejmanu Ni?i?u, Alenu Avdi?u i svim drugim koji nesebi?no daju svoj doprinos rasvjetljavanju historije sjeni?kog kraja. Posebnu zahvalnost upu?ujem mojim dragim roditeljima bez ?ije pomo?i ovaj projekat ne bi uspio.
Sjenica-info: U tim slikama ugledao sam i sliku jednog starog mosta koji je potopljen u Sjeni?kom jezeru, a koji poti?e jo? iz 16. vijeka. Mo?ete li nam re?i ne?to vi?e o tome mostu, i da li mo?da imate neke planove u budu?nosti vezane za njega?
(Na slici Osmanski most u Sjenici iz 16. stolje?a) Upravo je i trenutak da vam poka?emo jo? par slika tog prelijepog zdanja koje je potopljeno Sjeni?kim jezerom. To je prelijepi most iz 16. stolje?a koji se nalazio na ?Bosanskoj d?adi? ili ?Carskom drumu? kako su taj put nazivali, a koji je povezivao Istanbul sa Sarajevom. Ne postoji puno pisanih tragova o ovom mostu. Navodi se da je imao tri luka. Neki ga svrstavaju u 17. stolje?e, ?to je vrlo malo vjerovatno zbog na?ina gradnje i kori?tenog materijala. Moramo podsjetiti da je 16. stolje?e kud i kamo bogatije od 17.tog. U narodu je jo? i poznato kao ?Zlatno doba? pogotovu za vrijeme vladavine Sultana Sulejmana Zakonodavca ili Veli?anstvenog kako ga zapadnjaci nazivaju. Sve d?amije sa kupolom iz osmanskog perioda u Sarajevu su napravljene u 16.stolje?u, a od monumentalnijih gra?evina iz 17. stolje?a imamo samo Had?i Sinanovu tekiju.
Prijedlog vezan za ovaj most je da u dogledno vrijeme izvr?imo njegovo va?enje i rekonstrukciju ali sada na sasvim drugoj lokaciji. Najidealnije mjesto za to je gradski most kod Po?te. Vlada Republike Turske bi trebala obezbjediti sredstva za ovaj projekat. Primjer ovakve rekonstrukcije je i Arslangi?a most u Trebinju.
Sjenica-info: Vi ste tako?e inicijator ideje da se u na?em gradu otvori gradski muzej. Dokle se stiglo sa tom idejom?
(Sjeni?ka kasarna po?etkom 20. stolje?a) Moram ponoviti ?injenicu da dok je rahmetli dr.Fako Fijuljanin bio ?iv on je podr?ao moju ideju da se od osmanske kasarne napravi "Muzej grada Sjenice". Oformljen je i organizacioni odbor u kojem su ?lanovi bili i pretstavnici Bo?njaka i Srba. Ali, nakon njega je nastao tajac. Ne znam dokle se stiglo s tim. Ja sam stajao na raspolaganju ( i sada stajem) da napravimo stalnu postavku u Muzeju, bez ikakve finansijske nadoknade. Ono ?to bi op?ina Sjenica trebala donirati to je sanacija objekta i sredstva za otkup materijala. Mi hvala Bogu imamo ljudi koji bi taj posao mogli iznijeti do kraja, in?aAllah! Predlo?io sam mladog kolegu Mustafu Balti?a da postane prvi direktor Muzeja grada Sjenice. Imam povjerenje u njega i mislim da bi mogao obavljati tu du?nost. Sjenica posjeduje jo? kadrova koji bi svoje zaposlenje mogli na?i u Muzeju. Za po?etak je dovoljna op?inska odluka o osnivanju muzeja i jedna kancelarija za kolegu Balti?a. To bi bila inicijalna kapisla.
Sjenica-info: ?ivite i radite u Sarajevu, a u Sjenici boravite povremeno. Sve ?to radite za o?uvanje historijsko-kulturne ba?tine na?eg kraja radite na dobrovoljnoj bazi. Na?i sugra?ani su vam se ovim priznanjem za li?nost 2009. godine znali zahvaliti. Ali kako vi uspjevate da sve to postignete, obzirom na va?e obaveze vezane za muzej u Sarajevu i na ?esta putovanja koja su u sklopu va?eg posla?
Na nama je da damo doprinos svom narodu, gradu gdje smo rodjeni i gradu u kojem ?ivimo i radimo, a naravno i svim drugima ukoliko to mo?emo i okolnosti to dozvoljavaju. ?elja mi je da povratim Sjeni?acima duh koji su nekada imali, da znaju da je Sjenica nekada bila glavni grad i vojno politi?ko sjedi?te Sand?aka. Sjenica je bila prelijepi orijentalni grad. Imala je kaldrmisane sokake, du?ane, hamam, mektebe,hastahanu (bolnicu), hanove i ?ak devet d?amija.
?elim da se zahvalim Zlatku Zeki?u, Andersonu i tebi Adnane na svom trudu koji pokazujete i cjelokupnoj ekipi?www.sjenica-info.com?koja je postala jedna respektabilna stranica , i to ne samo me?u Sjeni?acima ve? i ?ire. Nastavite da govorite istinu.
Sjenica-info: Skoro ste boravili u Egiptu. Pretpostavljamo da ste bili u sastavu neke stru?ne ekspedicije iz BiH. Kakva iskustva nosite sa tog putovanja i ?ta je bio cilj va?e posjete "zemlji faraona"?
Cupo u Egiptu
Boravio sam u Egiptu u mjesecu okrobru 2009.god. kao ?lan bosanskohercegova?ke ekipe arheologa i stru?njaka usko vezanih za tu oblast. Na Kairskom Univerzitetu, na odsjeku za arheologiju smo zavr?ili kurs konzervacije i rekonstrukcije arheolo?kih lokaliteta. Jedno sjajno iskustvo, pogotovu za ljude koji se bave ovom obla??u. (Slike koje smo prilo?ili uz ovaj intervju u pravoj veli?ini eksluzivno mo?ete na?i tako?e i na na?oj fotogaleriji, kao i ostale slike koje se nalaze na facebook-u u grupi ? Sjenica ? stare fotografije ?)